Maksimir

gradska četvrt Zagreba
Ovo je glavno značenje pojma Maksimir. Za druga značenja pogledajte Maksimir (razdvojba).

Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).


Gradska četvrt
Maksimir


Položaj gradske četvrti Maksimir na zemljovidu grada Zagreba

Površina: 14,35 km²
Stanovništvo: 48 902 stan. (2011.)
Gustoća stanovništva: 3407,8 stan./km²

Poznatiji dijelovi gradske četvrti su: Maksimir, Laščina, Rebar, Ravnice, Bukovac i Remete u kojem se nalazi crkva uznesenja Blažene Djevice Marije sa samostanom što su ga izgradili pavlini, a danas u njemu žive karmelićani. U crkvi se nalazi čudesni kip Majke Božje Remetske, te su zbog toga Remete jedne od najznačajnih Marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

U Maksimiru živi preko 48 902 stanovnika (2011.), teritorijalno je podijeljen u 11 mjesnih samouprava.

Općina Maksimir (prije 31. prosinca 1990.) obuhvaćala je područje omeđeno granicom koja teče od Maksimirske ceste u pravcu sjevera potokom Štefanovcem do Miroševečine i dalje starom granicom prema općini Dubrava; zatim zapadnom stranom granice poduzeća »Autodubrava« u pravcu juga do željezničke pruge, željezničkom prugom do Ulice Divka Budaka, te sredinom između tramvajskih pruga Ulice Divka Budaka, pa Kennedyjevim trgom i Zvonimirovom ulicom do Heinzelove ulice i dalje granicom općine Medveščak.[1]

U Maksimiru je podno Mogile 20. listopada 1991. svoju prvu smotru održala Satnija hrvatskih umjetnika.[2]

Izvori

uredi
  1. Skupština općine Maksimir: Nacrt Statuta općine Maksimir : za javnu raspravu, Komisija za statut Skupštine općine Maksimir, Zagreb, studenoga 1980., str. 2.
  2. Hrvatsko slovo, Iz dana u dan – četvrtak, 20. listopada – Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Maksimir