Šumska mjehurica

Šumska mjehurica
	Šumska mjehurica
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Solanales;
Porodica:	Solanaceae;
Potporodica:	Solanoideae;
Tribus:	Physalideae;
Podtribus:	Physalidinae;
Rod:	Alkekengi; Mill.
Vrsta:	A. officinarum;
Dvojno ime
	Alkekengi officinarum; Moench
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Šumska mjehurica (ljoskavac, pljuskavac, gospina jagoda, pogančeva trava; lat. Alkekengi officinarum, sin. Physalis alkekengi) biljka je iz porodice Solanaceae. Plodovi ove biljke jestivi su u zrelom stanju. Koristi se i kao ljekovita biljka. Raširena je po velikim dijelovima Europe, zapadnoj i srednjoj Aziji, Krasnojarskom kraju, Zakavkazju i dijelovima Kine. Kod nas raste po šumama i zapuštenim mmjestima.

Ime mjehurica došlo je po tome što je nekada uključivana u rod mjehurica (Physalis). Danas je jedina vrstau svome rodu.

Sastav

Plodovi sadrže oko 43,4 mg % askorbinske kiseline. Čašice plodova sadrže oko 0,12 % fizalina A i B. Biljka sadrži saponine, flavonoide i alkaloide.^[1]

Uporaba u narodnoj medicini

Čaške plodova (mjehuri), koje su vrlo gorke koriste se kod angine, kašlja, te za poticanje mokrenja. Plodovi kod angine, gonoreje, visokog tlaka.

Dodatna literatura

Grlič, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Izvori

↑ Šreter, A. I. Lekarstvena flora sovetskogo dalnego vostoka, Moskva 1975., str. 244.

[1] Šreter, A. I. Lekarstvena flora sovetskogo dalnego vostoka, Moskva 1975., str. 244.

[1]