Lisička
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; lisičica, lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3 – 8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svjetliji u odnosu na boju klobuka, djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Cantharellus cibarius | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Gljive |
Koljeno: | Basidiomycota |
Razred: | Agaricomycetes |
Red: | Cantharellales |
Porodica: | Cantharellaceae |
Rod: | Cantharellus |
Vrsta: | C. cibarius |
Sinonimi | |
Species synonymy[1]
| |
Baze podataka | |
Cantharellus cibarius | |
---|---|
Mikološke karakteristike | |
brazdast himenij | |
klobuk je ljevkast | |
himenij je spušten | |
stručak je gol | |
otisak spora je žut ili kremastobijel | |
ekologija je mikorizalna | |
jestivost: odlična |
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D, a sadrži i vitamin B12. Može se jesti i sirova.[2][3]
Moguća je zamjena s otrovnom zavodnicom koja je veća od nje a ako je se drži u ruci pušta narančasto-smeđu boju.[4]
Dio gljive | Svježa gljiva | Suha tvar | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Voda | Suha tvar | Bjelančevine | Masti | Manitol | Šećer | Celuloza | Екstraktivne tvari | Pepeo | |
Stručak | 88,23 | 11,77 | 28,35 | 4,72 | 12,17 | 4,13 | 38,04 | 4,16 | 8,43 |
Klobuk | 88,95 | 11,05 | 27,77 | 7,13 | 13,13 | 3,98 | 35,93 | 2,13 | 9,93 |
Ljekovitost
urediPrema dosadašnjim saznanjima, lisičika može jačati imunitet, povećati otpornost na prehladu, pomoći kod dermatitisa, djelovati protiv bakterija i virusa, a naizgled i protiv nekih oblika raka. Osim vitamina C i D sadrži i vitamine А, D2, В1, В2, В3, B12,[6] РР te mikroelemente cink i bakar. Smatra se da je dobra za vid te za bolesti jetre (sadrži ergosterol K-10). Kako sadrži i hitinmanozu te beta-glukan te je dobra i za čišćenje parazita iz probavnog sustava.[7]
Dodatna literatura
uredi- Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje. Zagreb. 1980.
- Božac, R. Gljive. Zagreb. 2007.
- Focht, I. Ključ za gljive. Zagreb. 1986.
- Višnevskij, M. „Lekarstvene gribi.” Bolšaja enciklopedija. Moskva. 2014.
Izvori
uredi- ↑ Catalogue of Life: 30th July 2015
- ↑ Jestivi__i_otrovni_plodovi_nase_sume.pptx
- ↑ Characterization of vitamin B₁₂compounds in the wild edible mushrooms black trumpet (Craterellus cornucopioides) and golden chanterelle (Cantharellus cibarius). J Nutr Sci Vitaminol (Tokyo). 2012; 58(6):438-41.
- ↑ Lisička, Lisičarka, Pršutica (Cantharellus cibarius). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2011. Pristupljeno 26. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Фотинюк, Фелікс Іванович. Гриби. — Львів : Книжково-журнальне видавництво, 1961., str. 31.
- ↑ Schwarz, J.; i dr. 2012. Characterization of Vitamin B12 Compounds in the Wild Edible Mushrooms Black Trumpet (Craterellus cornucopioides) and Golden Chanterelle (Cantharellus cibarius), Journal of Nutritional Science and Vitaminology
- ↑ Višnevskij, M. „Lekarstvene gribi.” Bolšaja enciklopedija. Moskva. 2014. str. 91.
Vanjske poveznice
uredi- Mushroom Observer (mushroomobserver.org), projekt posvećen identifikaciji gljiva
- An Aid to Mushroom Identification Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2009. (Wayback Machine), Simon's Rock College
- Online identifikacija jestivih gljiva
- Lista stranica s naputcima za identifikaciju Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2012. (Wayback Machine)
- identifikacija gljiva