Lapis lazuli
Lapis lazuli, katkad skaćeno na lapis, metamorfna je stijena koja se upotrebljava kao poludragi kamen, od doba antike cijenjena zbog intenzivne boje. Naziv joj potječe od perzijske riječi lāžward,[1] koja je također označavala dragulj, a sačinjava ju poglavito lazurit, pirit i kalcit.
Iskopavao se već u 7. tisućljeću pr. Kr. u Sar-i Sang rudnicima[2] na sjeveroistoku Afganistana te u drugim rudnicima pokrajine Badahšan.[3] Artefakti od lapisa lazuli, datirani u oko 7570. godinu pr. Kr., pronađeni su u Bhirrani, najstarijem nalazištu civilizacije doline Inda (7570. – 1900. pr. Kr.), koja je lapis smatrala izrazito vrijednim.[4][5][6] Perlice od lapisa pronađene su i u neolitskim grobnicama Mehrgarha, Kavkaza te čak i Mauretanije.[7] Također se koristio u posmrtnoj masci Tutankamona (1341. – 1323. pr. Kr.).[8]
Do kraja srednjeg vijeka, lapis lazuli počeo se izvoziti u Europu, gdje ga se mljelo u prah i pretvorilo u pigment ultramarin. Ultramarin su tada koristili neki od najvažnijih umjetnika renesanse i baroka, uključujući Masaccia, Perugina, Tiziana i Vermeera, te je često bio namijenjen odjeći centralnih likova u njihovim djelima, posebice Djevici Mariji. Pigment je pronađen i u zubnom kamencu srednjevjekovnih časnih sestara i pisara, što se vjeruje da je rezultat lizanja kistova kojima su pisali rukopise kako bi im zašiljili vrškove.[9]
Iskapanje
urediZnačajan izvor lapisa lazulija danas su i dalje rudnici na sjeveroistoku Afganistana, no velike se količine iskapaju i kod Bajkalskog jezera u Rusiji i u čileanskim Andama, gdje su ga iskapale i Inke kako bi od njega načinile razne artefakte i nakit. U manjim se količinama iskapa u Pakistanu, Italiji, Mongoliji, SAD-u i Kanadi.[10]
Izvori
uredi- ↑ lapis lazuli. Oxford Advanced Learner's Dictionary. Pristupljeno 6. travnja 2024.
- ↑ Bomford, David; Ashok, Roy. 2009. A Closer Look- Colour. London. National Gallery Company. ISBN 978-1-85709-442-8
- ↑ Moorey, Peter Roger. 1999. Ancient Mesopotamian Materials and Industries: the Archaeological Evidence. Eisenbrauns. str. 86–87. ISBN 978-1-57506-042-2. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2015. Pristupljeno 8. studenoga 2020.
- ↑ Excavation Bhirrana | ASI Nagpur. excnagasi.in. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2020. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.
- ↑ Sarkar, Anindya; Mukherjee, Arati Deshpande; Bera, M. K.; Das, B.; Juyal, Navin; Morthekai, P.; Deshpande, R. D.; Shinde, V. S.; Rao, L. S. 25. svibnja 2016. Oxygen isotope in archaeological bioapatites from India: Implications to climate change and decline of Bronze Age Harappan civilization. Scientific Reports (engleski). 6 (1): 26555. Bibcode:2016NatSR...626555S. doi:10.1038/srep26555. ISSN 2045-2322. PMC 4879637. PMID 27222033. S2CID 4425978
- ↑ DIKSHIT, K.N. 2012. The Rise of Indian Civilization: Recent Archaeological Evidence from the Plains of 'Lost' River Saraswati and Radio-Metric Dates. Bulletin of the Deccan College Research Institute. 72/73: 1–42. ISSN 0045-9801. JSTOR 43610686
- ↑ Predložak:Harvcolnb
- ↑ Alessandro Bongioanni & Maria Croce
- ↑ Zhang, Sarah. 9. siječnja 2019. Why a Medieval Woman Had Lapis Lazuli Hidden in Her Teeth. The Atlantic. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. svibnja 2020. Pristupljeno 9. svibnja 2020.
- ↑ Lapis Lazuli. www.gemstone.org. International Colored Gemstone Association. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2020. Pristupljeno 13. veljače 2020.
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Lapis lazuli |