La Chaux-de-Fonds

La Chaux-de-Fonds (njemački: Grundkalk) je glavni grad distrikta La Chaux-de-Fonds u kantonu Neuchâtel, na sjeverozapadu Švicarske, nekoliko kilometara od Francuske.

La Chaux-de-Fonds
La Chaux-de-Fonds
Grb
Grb grada La Chaux-de-Fonds
Osnovni podatci
Kanton Neuchâtel
Distrikt La Chaux-de-Fonds
Jezik francuski
Stanovništvo 37.413 (2009.)
Površina 55.66 km2
Visina 1000 m
Koordinate 47°6′N 6°49′E / 47.100°N 6.817°E / 47.100; 6.817
Poštanski broj 2300
Gradonačelnik Jean-Pierre Veya
Službena stranica www.chaux-de-fonds.ch
Karta
Karta grada La Chaux-de-Fonds
Panorama grada zimi

Grad se nalazi na Jurskim planinama, na 1000 metara nadmorske visine, a poslije Ženeve i Lausanne je treći grad po veličini u Švicarskoj s većinskim stanovništvom koje govori francuski jezik. Gradovi La Chaux-de-Fonds i Le Locle su 2009. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "izvanredan primjer gradova koji su svoju industriju temeljili na proizvodnji satova, te su urbanizirani prema načelima urarske racionalne organizacije".[1]

Povijest

uredi

Arheolozi su pronašli lubanju i druge nalaze u obližnjoj špilji koji dokazuju da je ovo područje bilo naseljeno oko 10.000. pr. Kr. (epipaleolitik). Polovicom 14. stoljeća, tada šumovito područje, je kolonizirano s juga i našlo se pod upravom gospodara Valangina. Glavna gospodarska grana je bila poljoprivreda, iako je ovo područje škrto plodnim zemljištem zbog velike visine i poroznog pjeskovitog tla koje nije moglo zadržavati vodu. Prva crkva je izgrađena tek 1528. godine, u vrijeme kada je grad postao važnim raskrižjem na putu od Neuchâtela u Franche-Comté.

 
Urbanistički plan La Chaux-de-Fondsa iz 1841. god.

Tijekom Tridesetogodišnjeg rata grad je napredovao zbog svog povoljnog položaja za trgovinu, i zbog toga što su druga, povoljnija područja, bila opasnija. Gospodarstvo polako jača u 18. stoljeću uspostavom industrijske proizvodnje čipke i satova. Pierre Jacquet-Droz i njegova obitelj su bili najpoznatiji urari svog doba, a najpoznatiji su bili po svom automatonu, rijetkim strojem koji se sam navijao. God. 1794., grad je uništio veliki požar i 1835. godine započelo se s njegovom obnovom za koju je Charles-Henri Junod napravio urbanistički plan koji je postao svjetski poznat zbog svoje moderne geometrijske organizacije u obliku pravilne mreže ulica, za razliku od većine tadašnjih europskih gradova koji su imali proizvoljne i nepravilne mreže ulica.[2] Glavna avenija je nazvana po švicarskom slikaru Louis-Leopoldu Robertu koji je rođen u La Chaux-de-Fondsu 1794. godine.

Znamenitosti

uredi
Urarski urbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Švicarska
Godina uvrštenja2009. (33. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1302
Koordinate47°05′59″N 6°49′46″E / 47.099628°N 6.829558°E / 47.099628; 6.829558 (WD)
 
 
La Chaux-de-Fonds

U ovom gradu su nastale brojne tvrtke koje su proizvodile satove i koje su unaprijedile njihovu proizvodnju, izumom mikrotehnologije, ali i izvoz satova. Urbanistički plan La Chaux-de-Fondsa, s početka 19. stoljeća, arhitekta Charles-Henrija Junoda, je utjelovio načela urarskog ceha grada koja počivaju na racionalizaciji i preciznosti. Tako je nastao plan pravilne mreže ulica otvorenog grada gdje se izmjenjuju stambene četvrti s radionicama. Takav plan je omogućio prirodan prijelaz iz manufakturne u industrijsku proizvodnju u 19. stoljeću. To je izvanredan primjer jednoindustrijskog manufakturnog grada koji je još uvijek živ i aktivan.

U La Chaux-de-Fondsu se nalazi Internacionalni muzej proizvodnje satova (Musée International d'Horlogerie), u zgradi koju je donirala obitelj proizvođača satova Gallet, 1899. godine.[3]

Koncem 19. stoljeća građevine su građene većinom u stilu secesije, a u gradu se nalazi i prvo samostalno djelo velikog švicarskog modernog arhitekta, koji je rođen u La Chaux-de-Fondsu, Villa Jeanneret-Perret ili "Bijela kuća" (Maison blanche) arhitekta Le Corbusiera iz 1912. godine.

Proizvođači satova

uredi

Mnoge svjetski slavne tvtrke koje proizvode satove su zasnovane u La Chaux de Fondsu:

A u La Chaux-de-Fondsu djeluju i drugi proizvođači satova:

Slavni stanovnici

uredi

Sport

uredi

Izvori

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi La Chaux-de-Fonds
  1. Turističke stranice Švicarske (engl.)
  2. Deborah Gans, The Le Corbusier Guide, 2000., Princeton Architectural Press. ISBN 1-56898-119-8
  3. Catherine Cardinal i Jean-Michael Piquet, Catalogue of Selected Pieces, Institut l'homme et le temps, str. 5.

Vanjske poveznice

uredi