Kujudžu Murat-paša

Kujudžu (Kujudži) Murat-paša[1] (oko 1520.[2]/1535.5. kolovoza 1611., Diyarbakır), bio je visoki dužnosnik na osmanskom dvoru i vojskovođa, podrijetlom Hrvat iz BiH.[3] Nazivan i Murat-paša Hrvat prema hrvatskom podrijetlu.[2][1]

Bio je beglerbeg u Jemenu,[2] Karamaniji[1] i u drugim djelovima carstva.[4] U bitci kod Egera 1596. za vrijeme austro-turskog Dugog rata 1593–1606.[4] istaknuo se pa je uskoro imenovan vrhovnim zapovjednikom osmanske vojske u Ugarskoj.[2]

Bio je veliki vezir od 1606. (1603.[4]) do 5. kolovoza 1611. godine. Bilo je to u vrijeme turske uprave kad je velik broj Hrvata-muslimana dosizao visoke časti u carstvu tako da se među imenima kojima se i danas diči turska povijest nalaze i mnoga imena hrvatskih velikana. Ističu se dvadeset i četvorica vezira iz krajeva gdje žive Hrvati: Mahmud-paša Hrvat (miljenik sultana Mehmeda), Davut-paša Bogojević, Ahmed-paša Hercegović, Sinan-paša Borovinić, Rustem-paša Hrvat, Mehmed-paša Sokolović-srbin iz sela Sokolovici kraj Višegrada, Mural-paša Hrvat, Dilaver-paša Hrvat, Ishak-paša Gazi, Jakub-paša Hadun, Jakub-paša Bošnjak, Salih-paša Nevesinjac, Sulejman-paša Prijepoljac, Sijavuš-paša Hrvat te drugi.

Suzbio je protuosmanske ustanike u Maloj Aziji.[2] Zbog okrutnosti s kojom je postupao s ustanicima, nazvan je "kujudži" (tur. koji kopa jame): desetke tisuća ljudskih strvina bacio je u jame.[4] (Kujudži Murat-paša).[1]

U Carigradu se nalazi külliye Kujudžu Murat-paše.[5], a u Antalyji džamija Kujudžu Murat-paše.

Izvor

uredi
  1. a b c d Safvet-beg Bašagić: Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. Od g. 1463-1850, Google Knjige, str. 51
  2. a b c d e Murat-paša Kujudži, Proleksis enciklopedija, LZMK
  3. (tur.) Uzunçarşılı, İsmail Hakkı, (1954) Osmanlı Tarihi III. Cilt, 2. Kısım , XVI. Yüzyıl Ortalarından XVII. Yüzyıl Sonuna kadar), Ankara: Türk Tarih Kurumu (Altıncı Baskı 2011 ISBN 978-975-16-0010) say.363-365
    Bosnalı Hırvat asıllıdır.
  4. a b c d Murat-paša Kujudži, Hrvatska enciklopedija LZMK
  5. (tur.)Kuyucu Murat Paşa külliyesi türbesiArhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Envanter.gov.tr - Envanter Arşivi