Ksi barion, xi barion ili ksi-čestica je barion koji spada u obitelj subatomskih čestica hadrona, koje imaju simbol Ξ i mogu imati električni naboj Q od +2 e, +1 e, 0 ili −1 e, gdje je e elementarni naboj. Kao i svi normalni barioni sadrže 3 kvarka. Ksi barioni sadrže posebno jedan kvark iz prve generacije (gornji ili donji kvark) plus još 2 masivna kvarka: bilo strani kvark, čarobni kvark ili kvark ljepote (dubinski kvark). Povijesno se nazivaju kaskadnim česticama zbog nestabilnog stanja: oni se brzo raspadaju u lakše čestice kroz lančanu reakciju.[1] Grupa znanstvenika iz Manchestera je 1952. otkrila nabijeni ksi barion u pokusima s kozmičkim zrakama.[2] Prvo otkriće neutralnog ksi bariona bilo je u laboratoriju Lawrence Berkeley 1959.[3] Također je primijećen kao proizvod (kćer) raspada omega bariona-) uočenog u Nacionalnom laboeatoriju Brookhaven 1964.

Oktet lakih bariona sa spinom 1/2.

Barioni

uredi

Barion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica, delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica).[4] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.

Svojstva bariona

uredi
Svojstva bariona
Barion Oznaka Kvarkovska
građa
Električni
naboj Q/e
Masa m
(MeV/c²)
Vrijeme
poluraspada
Spin Izospin
Proton p uud 1 938,3 stabilan 1/2 1/2
Antiproton p uud - 1 938,3 1/2 - 1/2
Neutron n udd 0 939,6 880 s 1/2 - 1/2
Antineutron n udd 0 939,6 1/2 1/2
Lambda barion Λ0 uds 0 1 115,7 2,6 ∙ 10–10 s 1/2 0
Sigma barion Σ+ uus 1 1 189,4 8 ∙ 10–11 s 1/2 1
Sigma barion Σ0 uds 0 1 192,6 7,4 ∙ 10–20 s 1/2 1
Sigma barion Σ- dds - 1 1 197,45 1,5 ∙ 10–10 s 1/2 1
Ksi barion Ξ0 uss 0 1 314,86 2,9 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Ksi barion Ξ- dss - 1 1 321,71 1,6 ∙ 10–10 s 1/2 1/2
Delta barion Δ++ uuu 2 1 232 5,6 ∙ 10–24 s 3/2 3/2
Omega barion Ω- sss - 1 1 672,45 8,2 ∙ 10–11 s 3/2 3/2

Hiperoni

uredi

Hiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω → Ξ0 + π ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.

Izvori

uredi
  1. R. Nave. The Xi Baryon. HyperPhysics. Pristupljeno 4. travnja 2013.
  2. R. Armenteros. 1952. The properties of charged V-particles. Philosophical Magazine. 43 (341): 597. doi:10.1080/14786440608520216
  3. L. W. Alvarez. 1959. Neutral Cascade Hyperon Event. Physical Review Letters. 2 (5): 215. Bibcode:1959PhRvL...2..215A. doi:10.1103/PhysRevLett.2.215
  4. barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.