Krešimir Barišić

Velečasni Krešo Barišić (Jajce, 27. srpnja 1907.Krnjeuša, 9. kolovoza 1941.), hrvatski katolički svećenik iz BiH. Jedan od prvih ubijenih katoličkih svećenika na području Hrvatske i BiH.

Životopis

uredi

Rodio se 1907. u Jajcu, od roditelja Mate i Ane r. Šarić.[1] U trapističkom sirotištu kod Banje Luke školovao se i odrastao. Za svećenika se zaredio 1933. godine (30. srpnja 1933. u trapistima). Potom je bio vjeroučitelj odnosno katehet u istom trapističkom sirotištu do 17. listopada 1936. godine kad je prešao u dijecezanske (biskupijske) svećenike. Prva župa u kojoj je bio duhovnikom bila je Krnjeuša, a za župnika Krnjeuše imenovan je 1937. godine. Ubijen je u pokolju 9. kolovoza 1941. godine. Partizanski srpski pobunjenici su ga uhvatili, strahovito mučili, izmasakrirali tako što su mu "odrezali neke dijelove tijela te još živa ubacili u zapaljenu župnu crkvu u Krnjeuši u kojoj je izgorio čitav osim bedara koja su pronađena kasnije na mjestu izgorjele crkve."[1][2]

Istog je dana ubijen Ivan Skender, sjemeništarac Banjalučke biskupije, koji je imao 12 godina u času ubojstva, bio je najmlađa žrtva među svim stradalim crkvenim osobama u Crkvi među Hrvatima uopće.[3]

U organizaciji Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij održan je u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. Međunarodni znanstveni skup „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“. Na njemu je vojni biskup mons. Tomo Vukšić održao predavanje o stradanjima crkvenih osoba iz BiH u kojemu je, između ostalog, iznio podatke, zapažanja i prijedloge pod vidom traženja mogućih svetaca među njima. S obzirom na dostupnost podataka, predložio je da se razmisli beatifikaciji ovih osoba:" fra Stjepana Barišića, župnika u Podhumu, člana „Bosne Srebrne“, koji je prije pogubljenja tražio da mu bude dopušteno izmoliti brevijar, što je i učinjeno, te je nakon toga ubijen; don Antu Zrna, župnika u Viru, svećenik Mostarske biskupije, koji je prema svjedočenju očevidaca, u dubrovačkom zatvoru prije pogubljenja bio smiren i samo se Bogu molio; fra Valentina Zovka i fra Andriju Topića, župnika i kapelana na Kočerinu, članova Hercegovačke provincije, koji su se prije pogubljenja, prema iskazu svjedoka, jedan pred drugim ispovjedili; don Jakova Barišića, župnika u Gradačcu, svećenika Sarajevske nadbiskupije, od kojega je traženo da se odrekne vlastite vjere i pripadnosti svom narodu što je on odbio te je bio ubijen na vrlo okrutan način, kao i don Ivicu Čondrića, kateheta i kapelana u Sarajevu, također svećenika Sarajevske nadbiskupije, kojemu je bilo ponuđeno da napusti svećeničku službu a zauzvrat bi bio oslobođen, što je on odbio te bio osuđen na smrt i strijeljan; don Maksimilijana Nestora, župnika u Drvaru, i don Antu Dujlovića, župnika u Gumjeri, svećenici Banjalučke biskupije, koji su se svjesno izložili smrtnoj opasnosti radi duhovnoga dobra vjernika i bili ubijeni, kao i don Krešimira Barišića, župnika u Krnjeuši, svećenika iste biskupije, koji je, bez obzira na opasnost, ostao s vjernicima, bio uhvaćen, izmasakriran i živ ubačen u zapaljenu crkvu.“"[3]

21. prosinca 2014. Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora Antuna Dujlovića, župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića.[4][5]

Izvori

uredi
  • Anto Orlovac: Hrvatski martirologij. Ubijeni vlč. Waldemar M. Nestor i hodočasnici pokopani poslije 73 godine, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 4. – 5.
  1. a b O Katoličkoj crkvi u Krnjeuši.Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2015. (Wayback Machine) (srp.) Tekst je kazivanje Mande (rođ.Balen) Jurjević, preuzet je iz knjige „Pogrom u Krnjeuši“ autora prof. Josipa Jurjevića, kao i pojedine ilustracije.
  2. Tomo Vukšić: Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (2). Don Antu Bakulu partizani jahali kao konja i potkovali, Glas Koncila, 17. srpnja 2005.
  3. a b (kta):U potrazi za svecima među žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini, KTA BK BiH, 26. travnja 2012.
  4. Pokrenuta beatifikacija četvorice svećenika iz BiHArhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2015. (Wayback Machine), HRT, 21. prosinca 2014., pristupljeno 21. kolovoza 2015.
  5. IKA: 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića, IKA, IKA V - 172127/8 , 8. kolovoza 2015.