Konzervacija kamena

Konzervacija kamena jedna je od disciplina u sklopu konzervacije restauracije predmeta kulturne baštine. Konzervator restaurator kamena mora poznavati osnovne vrste kamena, te tehnologiju obrade istog, kao i temeljne značajke propadanja kamenih spomenika. Vrlo su bitna i znanja o recentnim metodama konzervacije kamena, te etici konzervacije.Poznavanje barem osnova povijesti umjetnosti također je neophodno. Kod arheoloških predmeta važno je i znanje o temeljnim postavkama arheologije. Nadalje je neophodna i upućenost u temeljne metode znanstvenog ispitivanja predmeta.

Michelangelova kolosalna skulptura Davida, nakon konzervatorskih radova

Povijest obrade kamena

Osnovne vrste

Magmatske stijene

Metamorfne stijene

Sedimentne stijene

Tehnologija

Uzroci propadanja

Konzervacija

Povijesni objekti

Dokumentiranje zatečenog stanje

Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje kako dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, tako i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.

Donošenje odluka, te promišljanje o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama zahvata

Poželjno je da u ovo promišljanje bude uključen što veći broj stručnjaka, kao minimum može se uključiti povjesničara umjetnosti, stručnjaka za propadanje kamena, te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

  • mehaničko
  • kemijsko
  • lasersko

Konsolidacija

  • Konsolidacija pomoću estera silicijeve kiseline
  • Natapanje akrilnim smolama
  • Konsolidacija pomoću funkcionalnih silana
  • Hidrofobizacija
  • Biološka metoda

Rekonstrukcije

  • Rekonstrukcije od izvornog materijala
  • Rekonstrukcije od drugih materijala

Arheološki objekti

Dokumentiranje zatečenog stanja

Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje kako dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, tako i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.Kod arheoloških predmeta poželjno je i da dio dokumentacije budu i podaci o nalaženju, sastavu i dubini tla, odnosno dubini i sastavu vode, smjeru struja, te prisutnisti mikro i makroskopskih organizama.

Donošenje odluka, te promišljanje o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama zahvata

Poželjno je da u ovo promišljanje bude uključen što veći broj stručnjaka, kao minimum možemo uzeti arheologa, stručnjaka za propadanje kamena, te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

Odsoljavanje

Konsolidacija

Školovanje konzervatora restauratora predmeta kulturne baštine od kamena

Školovanje je moguće na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,te na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa stoga i restauratora kamena danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Slobodni software uporabiv u konzervaciji kamena

Literatura

  • Henry, A. Stone Conservation - Principles and Practice, London 2006.
  • Snethlage, R. Leitfaden Steinkonservierung. Planung von Untersuchungen und Maßnahmen zur Erhaltung von Denkmälern aus Naturstein, Stuttgart 2008.
  • Prikryl, R.; Smith, B. J. Building Stone Decay: From Diagnosis to Conservation, London 2007.

Izvori

  1. http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno06.10.2017.
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 29. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

Video zapisi