Kemskolaponski jezik

Kemskolaponski jezik (fin. keminsaame, ISO 639-3: sjk), jedini izumrli laponski jezik koji se negdje do 1800. govorio na finskom dijelu Laponije, u okruzima Sodankyli i Kuolajärviju (Salla) i na jugu do okruga Kuusamu.[1]

Sela u kemskoj Laponiji jesu Kittilä, Sodankylä, Sompio, Inarin Keminkylä, Kuolajärvi, Kitka i Maanselkä na područjima sadašnjih općina Kittiläa, Inarija, Sodankyläa, Savukoskija, Pelkosenniemija, Salle, Posija i Kuusama.[2] Miroljubivi uzgajivači sobova kemski Laponci popustili su pod pritiskom naseljenika izgubivši staništa pogodna za prehranu sobova.[3] Johannes Schefferus, švedski humanist, na njihovu jeziku napisao je dvije joikha-poeme Guldnasas i Moarsi favrrot,[4] za koje mu je informant bio kemski Laponac Olaus Sirma (Olof Mattsson Sirma) iz Sodankyläa koji je u 17. stoljeću studirao u Uppsali.[5] Kraći rječnik sastavio je 1829. godine finski svećenik i etnolog Jaakko Fellman (Jacob Fellman) koji je posjetio sela Kuolajärvi i Sompio.

Izvori

uredi
  1. The Saami, Kemi Language. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2009. Pristupljeno 13. lipnja 2010.
  2. ILO Convention No. 169...
  3. The Sami vs. Outsiders
  4. The Encyclopædia of Saami Culture
  5. Karl Nickul, The Lappish Nation

Vanjske poveznice

uredi