Kazimir Maljevič

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinske te ruske avangarde.

Kazimir Severinovič Maljevič Казимир Северинович Малевич
suprematizam
Rođenje	23. veljače 1879. Kijev, Ukrajina
Smrt	15. svibnja 1935. Sankt-Peterburg, Rusija
Vrsta umjetnosti	slikarstvo dizajn
Praksa	Moskovska škola slikarstva, kiparstva i arhitekture Fedor Rerberg
Poznata djela	Autoportret Bijelo na bijelomu Englez u Moskvi Crni krug
Portal o životopisima

Životopis

Rani život i obrazovanje

Kazimir Severinovič Maljevič rođen je 23. veljače 1878. u okolici Kijeva, kao prvo od četrnaestero djece Severina i Ludwike Malewicz (Maljevič). Samo devet od njegovih četrnaestero braće i sestara doživjelo je adolescenciju. Njegov otac bio je pridošli poljski katolik s miješanim djelomično bjeloruskim porijeklom, a majka ukrajinska pravoslavka, no kako se Kazimir poput njegova oca posve integrirao u ukrajinsko društvo, te osjećao i javno izjašnjavao kao Ukrajinac, prihvatio je i pravoslavnu vjeru karakterističnu za okolicu Kijeva.

Njegov otac bio je upravitelj tvornice šećera. Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir često boravio u selima s plantažama šećerne trske, daleko od velikih gradova. Do 12 ili 13 godine nije znao baš ništa o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okruživala seoska umjetnost. Uživao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevič mogao je slikati seoskim stilom. U Kijevu je od 1895. pa do 1896. studirao crtanje.

Nakon smrti njegova oca 1904., Maljevič se seli u Moskvu. Studirao je na Moskovskoj školi slikarstva, kiparstva i arhitekture i u ateljeu Fedora Rerberga od 1904. pa do 1910. Godine 1911. sudjelovao je na drugoj izložbi Sojuz Molodjožia u Sankt-Peterburgu s Vladimirom Taltinom, a 1912. grupa je održala treću izložbu gdje su izložena djela koja su napravili Aleksandra Ekster, Tatlin i drugi. Iste godine sudjelovao je i na izložbi kolektiva Magareći rep u Moskvi. Godine 1914., Maljevič je održao izložbu u Salon des Independantsu u Parizu zajedno s umjetnicima kao što su Aleksandar Arčipenko, Sonja Delaunaj, Aleksandra Ekster i Vadim Meller, među ostalima. Godine 1915. Maljevič izdaje svoj manifest Od kubizma do suprematizma. Godine 1915. i 1916. surađivao je sa suprematističkim slikarima u mnogim selima. Godine 1916. i 1917. sudjelovao je na moskovskoj izložbi grupe Karo dečko među kojima su uz njega izlagali i Nathan Altman, David Burljuk i A. Ekster.

Prelazak na apstrakciju i razvoj suprematizma

Nakon ranijih eksperimenata s raznim modernističkim stilovima uključujući i kubizam i futurizam - koji su oprimjereni njegovim dizajnom pozornice i kostima  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. siječnja 2009. (Wayback Machine) za kubofuturističku operu Pobjeda nad suncem - Maljevič je počeo raditi na apstraktnim, neobjektnim geometrijskim nijansama, osnivajući time pokret znan kao suprematizam. Poznata suprematistička djela uključuju Crni kvadrat (1915.) i Bijelo na bijelomu (1918.).

Maljevič je također dao do znanja da ga je njegova fascinacija sa zračnom fotografijom i avijacijom odvela na apstrakciju inspiriranu ili izvučenu iz zračnih krajolika. Kandidatkinja za harvardski doktorat Julia Bekman Chadaga piše: "U njegovim kasnijim pisanjima, Maljevič je 'dodatni element' definirao kao kvalitetu bilo kojeg novog vizualnog krajolika uvodeći time promjenu percepcije... U nizu dijagrama koji ilustriraju 'krajolik' koji utječe na razne slikarske pokrete, suprematizam je povezan s nizom zračnih pogleda koji prikazuju poznat krajolik u apstrakciji..."

Maljevič je bio član Kolegija za umjetnost u Narkomprosu, komisije za zaštitu baština i muzejske komisije od 1918. do 1919. Radio je kao predavač u Vitebsku (1919. – 1922.), Lenjingradu (1922. – 1927. i ponovo 1930., no na drugim institucijama) i u Kijevu (1927. – 1929.). Napisao je knjigu Svijet kao neobjektivnost, koja iznosi suprematističke teorije.

Kasniji život

Godine 1927. Maljevič putuje u Varšavu, pa u Njemačku za retrospektivu koja mu je donijela svjetsku slavu, te je odlučio ostaviti dosta slika tamo kada se vraćao u SSSR. Kada se staljinizam okrenuo protiv modernističke "buržoazijske" umjetnosti, Maljeviču je suđeno. Mnoga njegova djela su ili zaplijenjena ili uništena i Maljevič je umro u Lenjingradu 15. svibnja 1935. u 57. godini života, i to u bijedi i siromaštvu.

Kritičari su ismijali Maljeviča zbog dostizanja umjetnosti tako da negira sve dobro i čisto: ljubav za život i ljubav za prirodu. Umjetnik i povjesničar umjetnosti Alexandre Benois je bio jedan takav kritičar. Maljevič je odgovorio da umjetnost može napredovati i razviti se za sam smisao umjetnosti, neovisno o njezinom zadovoljstvu: umjetnost ne treba nas, i nikad nas nije trebala otkad su zvijezde prvi put zasjale na nebu.

Maljevičeva su se djela tek nedavno pojavila na umjetničkim izložbama u Rusiji, i to nakon dugog odsustva. To se ponajviše dogodilo jer su sljedbenici umjetnosti radili da se umjetnik predstavi ruskim ljubiteljima umjetnosti. Izdana je i knjiga s Maljevičevim teoretskim pisanjima. No, unatoč svemu ovom, njegov ugled u Rusiji je i danas uvelike okaljan. Tek nedavno su ukrajinski umjetnici ustanovili Maljevičev točan datum rođenja: 23. veljače 1878.

Hrvatski stručnjaci o Maljeviču

Kazimir Maljevič danas je zasigurno jedan od najznačajnijih umjetnika u svijetu no to je samo jedan od razloga njegovog posmrtnog svojatanja u više europskih država. Hrvatski stručnjak za umjetnost i povijest Đuro Vidmarović, u riječkom časopisu za književnost i književne prosudbe iz 2002. godine, stručno objašnjava kulturnu i etničku pripadnost Maljeviča. Navodi da je Malevič «Ukrajinac s poljskim porijeklom». Odgojen je na ukrajinskoj nacionalnoj kulturi, ukrajinskom narodnom slikarstvu i ikonopisu te se iz istih razloga nesmije istovjetno dovoditi u ruski kontekst što je do sada bio česti slučaj u pojedinim izdanjima hrvatskih medija.

Stručnjak Đuro Vidmarović također navodi pogreške i neutemeljene improvizacije ostalih svjetskih stručnjaka poput Gillesa Néreta koji relativno slabo razumiju i poznaju povijest ruske i ukrajinske kulture. Ukrajinska avangarda ima svoju specifičnost i prepoznatljivost, a te su osobine svakom stručnjaku jasno vidljive u djelima Kazimira Maleviča. U istom izdanju riječkog časopisa hrvatski stručnjak Vidmarović navodi se da je Maljevič učinio veliki utjecaj na suvremeno hrvatsko slikarstvo. Iz istih je razloga svako djelo Maljeviča dobro došlo u Hrvatskoj.

Njegovo djelo Crni križ upotrebljava kao logo slovenska rock skupina Laibach. Moguće krijumčarenje preživjelih Maljevičevih djela iz Rusije, glavna je radnja knjige Crveni kvadrat.

Galerija

Autoportreti i fotografije

• 
  Autoportret (1908.)
• 
  Autoportret (1908.)
• 
  Njegov najpoznatiji autoportret

Portreti

• 
  Glava seljanke (1912.-13.)
• 
  Portret žene (1930.)
• 
  Portret V. A. Pavlova (1933.)
• 
  Portret muškarca (1930-e)
• 
  Portret I.V. Kljuna (Kljunkova)
• 
  Nezaposlena djevojka

Kubističke slike

• 
  Biro i soba
• 
  Krava i struna
• 
  Englez u Moskvi
• 
  Seljak u polju
• 
  Žena na peronu
• 
  Drvorezač

Suprematizam

• 
  Crni križ
• 
  Crni krug
• 
  Crni kvadrat
• 
  Suprematizam (1915)
• 
  Suprematizam s osam pravokutnika
• 
  Suprematizam (1921-1927)
• 
  Suprematizam Muzeul de Artă
• 
  Crveni kvadrat
• 
  Suprematizam sa plavim trokutom i crnim pravokutnikom
• 
  Supremus br. 58
• 
  Dvodimenzionalni autoportret
• 
  Nogometaš u četvrtoj dimenziji
• 
  Supremus br. 56

Poznatija djela

• 1912. Drvorezač
• 1914. Avijatičar
• 1914. Englez u Moskvi
• 1914. Vojnik 1. divizije
• 1915. Crveni i crni kvadrat
• 1915. Crveni kvadrat
• 1915. Suprematistička kompozicija
• 1915. Suprematism
• 1915. Suprematizam: Autoportret u dvije dimenzije
• 1915. – 16. Ludwigshafen
• 1916. Suprematistističaka slika
• 1916. Supremus br. 56
• 1932. – 34. Trkač

Vanjske poveznice

• Guggenheim: Kazimir Malevich  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2008. (Wayback Machine)
• "Black Square"
• "White on White"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2005. (Wayback Machine)
• "Malevich on Film"
• DA Collection  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. prosinca 2012. (Wayback Machine)
• Kazimir Malevich at Olga's Gallery
• "Victory Over the Sun" discussed  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. studenoga 2005. (Wayback Machine)
• smARThistory: Suprematist Composition: White on White  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2007. (Wayback Machine)