Kapošvar
Kapošvar,[1] Kapuš, Kapušvar[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.
| Kapošvar | |
|---|---|
 Pogled na centar Kapošvara iz zraka | |
| Država |  Mađarska |
| Regija | Južno Podunavlje |
| Županija | Šomođska |
| Najbliži veći grad | Pečuh |
| Površina | |
| • Ukupna | 113,59 km2 |
| Koordinate | 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 67.663 (506,49) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 7400 |
| Pozivni broj | 82 |
| Stranica | www.kaposvar.hu/ |
 | |
  Kapošvar Kapošvar na zemljovidu Mađarske | |
Zemljopis
uredi
Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.
Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.
Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[3] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km,[4] a do Letinje 113 km.[5]
Povijest
uredi
Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.
Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.
U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.
Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine
Stanovništvo
urediNa popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi.[6]
Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[7] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:[6]
Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:
- rimokatolici 64,0%;
- grkokatolici 0,3%;
- kalvinisti 7,3%;
- evangelici 2,1%;
- pripadnici vise crkvi 0,9%;
- nevjernici 15,0%;
- nepoznato 10,3[7]
Kretanje broja stanovnika
uredi| broj stanovnika | 18630 | 24572 | 30096 | 33226 | 33515 | 33535 | 43428 | 60937 | 74101 | 72374 | 71788 | 66411 | 67464 | 67663 |
| 1900. | 1910. | 1920. | 1930. | 1941. | 1949. | 1960. | 1970. | 1979. | 1980. | 1990. | 2000. | 2008. | 2009. |
Gradovi prijatelji
uredi
Izvor
uredi- ↑ Hrvatski glasnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ Udaljenost između Kapošvara i Zagreba. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2021. Pristupljeno 11. rujna 2010.
- ↑ Udaljenost između Kapošvara i Barčee
- ↑ Udaljenost između Kapošvara i Letenye. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2021. Pristupljeno 11. rujna 2010.
- ↑ a b (eng.) 4.1.11 Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama - Šomođska županija
- ↑ a b Statistički zavod Mađarske[neaktivna poveznica]
- ↑ Gradovi prijatelji Kapošvar i Koprivnica[neaktivna poveznica]
Vanjske poveznice
uredi
