Kapošvar,[1] Kapuš, Kapušvar[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Kapošvar

Pogled na centar Kapošvara iz zraka
Država Mađarska
RegijaJužno Podunavlje
ŽupanijaŠomođska
Najbliži veći gradPečuh

Površina
 • Ukupna113,59 km2
Koordinate46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78

Stanovništvo
 • Ukupno67.663
(506,49)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj7400
Pozivni broj82
Stranicawww.kaposvar.hu/
Zemljovid
Kapošvar na zemljovidu Mađarske
Kapošvar
Kapošvar
Kapošvar na zemljovidu Mađarske

Zemljopis

uredi
 
Autocesta M9 pored Kapošvara

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[3] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km,[4] a do Letinje 113 km.[5]

Povijest

uredi
 
Ruševinama benediktinske opatije
 
Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej
 
Katedrala
 
Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog
 
Željeznička stanica

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Stanovništvo

uredi

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi.[6]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[7] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:[6]

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:


Kretanje broja stanovnika

uredi
Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.
broj stanovnika
18630
24572
30096
33226
33515
33535
43428
60937
74101
72374
71788
66411
67464
67663
1900.1910.1920.1930.1941.1949.1960.1970.1979.1980.1990.2000.2008.2009.


Gradovi prijatelji

uredi

Izvor

uredi
  1. Hrvatski glasnikArhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
  2. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,  (PDF)
  3. Udaljenost između Kapošvara i Zagreba. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2021. Pristupljeno 11. rujna 2010.
  4. Udaljenost između Kapošvara i Barčee
  5. Udaljenost između Kapošvara i Letenye. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2021. Pristupljeno 11. rujna 2010.
  6. a b (eng.) 4.1.11 Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama - Šomođska županija
  7. a b Statistički zavod Mađarske[neaktivna poveznica]
  8. Gradovi prijatelji Kapošvar i Koprivnica[neaktivna poveznica]

Vanjske poveznice

uredi
 
Panorama Kapošvara
Panorama Kapošvara
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapošvar