Jaje ima široku primjenu u kulinarstvu, zbog svoje velike hranjive vrijednosti kao i zbog velikog broja raznovrsnih jela, koja se mogu pripremiti od njih. Veliki sadržaj bjelančevina i kolina, jaja svrstava u istu kategoriju kao i meso unutar piramide prehrane.

Jaja na oko
Kuhana jaja
Omlet
Jaja na pizzi
Sendvič s jajima

Masovna proizvodnja kokošjih jaja je važna poljoprivredna grana. U 2009. godini u svijetu je proizvedeno oko 62,1 milijuna metričkih tona jaja, od oko 6,4 milijardi kokoši.

Pored kokošjih jaja za prehranu se koriste jaja gusaka, pataka, pura i prepelica, ali u mnogo manjoj mjeri.

Jela od jaja

uredi

Jaja su, uz meso i ribu, jedna od osnovnih namirnica bogata bjelančevinama. Jaja mogu biti izbor za sve obroke u danu, a mogućnost njihove pripreme je vrlo široka.[1]

Neka od jela od jaja su:

Označavanje jaja

uredi

Prema načinu uzgoja, jaja se označavaju:

  • 0 - jaja iz ekološkog uzgoja
  • 1 - jaja iz slobodnog uzgoja
  • 2 - jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
  • 3 - jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja

Prema kakvoći jaja su:

  • A klasa-ekstra i A klasa (svježa jaja) ili
  • B klase (jaja namijenjena za preradu)[2][3]
  • Industrijska jaja (nepodobna za prehranu ljudi ili preradu u prehrambenoj industriji)- sirovina za pripremu cjepiva, pripremu podloga za rast mikroorganizama, izdvajanje lizozima (konzervans), izdvajanje lecitina (emulgator), pripremu hrane za životinje

Po veličini jaja se razvrstavaju u 4 klase/razreda:

  • P - patakunska (teža od 600 g)[4]
  • XL - vrlo velika (teža od 73 g)
  • L - velika (63 - 73 g)
  • M - srednja (53 - 63 g)
  • S - mala (lakša od 53 g)

Proizvodi od jaja

uredi
  • tekući
  • koncentrirani
  • dehidratizirani (u prahu)
  • kristalizirani
  • zamrznuti
  • koagulirani proizvodi

Izvori

uredi