Ivana Bodrožić

hrvatska književnica

Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982.), hrvatska je spisateljica i pjesnikinja.

Ivana Bodrožić

Životopis

uredi

Ivana Bodrožić rođena je u Vukovaru 1982. godine.[1] Otac Ante joj je ubijen na Ovčari,[2] (službeno se vodi kao nestao)[3] a ona je s majkom i bratom kao prognanica bila prvo na Jadranu, a poslije je živjela u Zagrebu i Kumrovcu, u zgradi političke škole. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2010. objavljuje svoj prvi roman, "Hotel Zagorje", za koji je dobila nagradu Kiklop za najbolje prozno djelo godine.

Piše za časopis Poezija – časopis pjesničke prakse. Pjesme je objavila u časopisima Quorumu i Vijencu, na radijskoj emisiji Poezija na glas i drugdje. Pjesme su joj ušle u antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa Miroslava Mićanovića. Prava za objavljivanje romana Hotel Zagorje (Profil, Zagreb, 2010.) otkupio je njemački izdavač. Po knjizi, zajedno s Jasmilom Žbanić, priprema scenarij za film.

Potpisnica je Deklaracije o zajedničkom jeziku u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[4][5][6]

Djela

uredi
  • Prvi korak u tamu, zbirka poezije, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2005. (šp. izd. Primer paso a la oscuridad, Baile del Sol, Tenerife, 2011.)[7]
  • Hotel Zagorje, poluautobiografski roman, Profil multimedija, 2010.
    • Ostala izdanja:
    • Hotel Zagorje, Modrijan, Ljubljana, 2011.
    • Hotel Zagorje, Rende, Beograd, 2011.
    • Hotel Zagorje, Biblioteka Profil proza / Večernji list, Profil knjiga, Zagreb, 2012.
    • Hôtel Z, Actes Sud, Arles, 2012.
    • Hotel Nirgendwo, Zsolnay Verlag, Beč, 2012.
    • Hotel Zagorje, Magor, Skopje, 2012.
    • Hotel Zagorje, Paseka, Prag-Litomyšl, 2012.
    • Hiçbir yer oteli, Aylak Adam, Istanbul, 2015.
    • Hotel Intetsteds, Tiderne Skifter, Kopenhagen, 2015.
    • Hotel Zagorje, Park, Budimpešta, 2019.
    • Hotel Tito, Sellerio, Palermo, 2019.
  • Pričaj mi o tome, kratka priča, (izašla u Jutarnjem listu)[8]
  • Prijelaz za divlje životinje, zbirka pjesama, VBZ, Zagreb, 2012.
  • Za što sam se spremna potući, kolumne, Profil knjiga, Zagreb, 2013.
  • 100 % pamuk, zbirka kratkih priča, VBZ, Zagreb, 2014.
  • Rupa, roman, Naklada Ljevak-24sata, Zagreb, 2016.
  • In a sentimental mood: pjesme, zbirka pjesama, Sandorf, Zagreb, 2017.
  • Klara Čudastvara, slikovnica, ilustracije: Vendi Vernić, Sandorf, Zagreb, 2019.
  • Sinovi, kćeri, roman, Biblioteka Hermes, Corto Literary, Zagreb, 2020.[9]

Nagrade

uredi

Zanimljivost

uredi
  • Ivana Bodrožić i Roman Simić dok su bili vjenčani odlučili su se za jedno zajedničko prezime Simić Bodrožić.[12]

Izvori

uredi
  1. Čekajući da se stvari razjasne, matica.hr, pristupljeno 19. studenog 2020.
  2. (fr.) Benoît Vitkine, Vingt ans après, l'impossible réconciliation des Serbes et des Croates de Vukovar:
    »Le père d'Ivana Bodrozic, Ante, est l'un des morts d'Ovcara.«, lemonde.fr, 28. prosinca 2011., pristupljeno 18. veljače 2017.
  3. Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske - Book of Missing Persons on the Territory of the Republic of CroatiaArhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2015. (Wayback Machine), str. 13., hck.hr, pristupljeno 18. veljače 2017.
  4. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 10. ožujka 2024.
  5. Bodrožić, Ivana. 30. ožujka 2017. Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu. Večernji list. Zagreb. ISSN 0350-5006. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2017. Pristupljeno 14. kolovoza 2017. Alt URL
  6. Derk, Denis. 28. ožujka 2017. Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca. Večernji list. Zagreb. str. 6–7. ISSN 0350-5006. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2017. Pristupljeno 14. ožujka 2024.
  7. (šp.) Alberto García-Teresa, Primer paso a la oscuridad, culturamas.es, 31. srpnja 2011., pristupljeno 18. veljače 2017.
  8. Ivana Simić-Bodrožić, maticahrvatskasisak.hr, pristupljeno 18. veljače 2017.
  9. a b Sinovi, kćeri Ivana BodrožićArhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2020. (Wayback Machine), cortoliterary.com, pristupljeno 25. listopada 2020.
  10. Vijenac br.287/2005.Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2008. (Wayback Machine) Goranov vijenac Ivanu Rogiću Nehajevu, pristupljeno 5. travnja 2011.
  11. Podcast sa Ivanom Bodrožić. ukontaktu.org. 8. rujna 2019. Pristupljeno 23. svibnja 2020.
  12. Nenad Medelić, Roman Simić Bodrožić, književnik, pjesnik i urednik: Sa ženom sam na književnom bojnom polju, slobodnadalmacija.hr, 14. ožujka 2010., preuzeto 24. travnja 2011.

Vanjske poveznice

uredi
  • SEEbiz trend Ivana Simić-Bodrožić: Kako sam jedva čekala pobjeći od Josipovića, 2. travnja 2011. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. travnja 2011.)