Irena Atenska

Irena ili Irena Atenjanka (starogrč. Εἰρήνη, Eirḗnē, Εἰρήνη ἡ Ἀθηναία) (Atena, 752. – Lezbos, 9. kolovoza 803.), bizantska carica od 797. do 802. godine, posljednji izdanak Izaurijske dinastije. Proglašena je sveticom u pravoslavnoj crkvi zbog nastojanja oko štovanja ikona i brige za manastire.

Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška)

Carica Irena (797. – 802.)

Rođena je u uglednoj atenskoj plemićkoj obitelji. Udala se za bizantskog cara Leona IV. Hazara (775. – 780.) i kao njegova žena stekla je titulu carice (grč. βασίλισσα, basilissa) 775. godine. Nakon njegove smrti preuzela je vlast kao regentkinja u ime malodobnog sina Konstantina VI. (780. – 797.). Ratovala je neuspješno s abasidskim kalifom Harunom al-Rašidom (786. – 809.) zbog čega se morala obavezati nan plaćanje tributa. Godine 787. uvela je ponovno štovanje ikona na ekumenskom koncilu u Nikeji.

Nakon Konstantinove punoljetnosti koji se tek 790. godine uspio proglasiti samovladarom 790. pokušavala je spletkama ostvariti utjecaj na dvoru. Nakon više vojnih neuspjeha, pobuna u pokrajinama i političkih razdora, dala je uhvatiti i oslijepiti sina Konstantina te je preuzela carsku krunu kao prva žena na bizantskom carskom prijestolju. Sljedeće godine uspostavila je diplomatske odnose s franačkim kraljem Karlom I. Velikim (768. – 814.).

Godine 802. zbačena je s prijestolja i prognana na otok Lezbos gdje je umrla iduće godine. Na carsko prijestolje dolazi dotadašnji ministar financija Nikefor.

Vanjske poveznice

Irena Atenska Izaurijska dinastija Rođ. c. 752. Umr. 9. kolovoza 803.
Vladarske titule
prethodnik Konstantin VI.	Bizantska carica 19. travnja 797. – 31. listopada 802.	nasljednik Nikefor I.
Kraljevske titule
prethodnik Eudokija	bizantska carica-supruga 775.–780.	nasljednik Marija od Amnije

Nedovršeni članak Irena Atenska koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.