Ibrahim Rugova

Ibrahim Rugova (Crnce u općini Istok, 2. prosinca 1944. – Priština, 21. siječnja 2006.) kosovski albanski političar i državnik. Obnašao je dužnost prvog predsjednika Republike Kosovo.

Ibrahim Rugova
Potpis
Rođenje	2. prosinca 1944. Crnce, Demokratska Federativna Jugoslavija
Smrt	21. siječnja 2006. Priština, Kosovo
Zanimanje	državnik
1. predsjednik Kosova
25. siječnja 1992. – 21. siječnja 2006.
Prethodnik	položaj uspostavljen
Nasljednik	Nexhat Daci (v.d.)

Nakon studija na prištinskom sveučilištu i usavršavanja u Parizu radio je kao profesor književnosti na Sveučilištu u Prištini.

Politički se angažirao krajem 1980-ih kao jedan od kosovskih intelektualaca koji su se usprotivili Miloševićevoj centralizaciji Srbije i ukidanju kosovske pokrajinske autonomije. Osnovao je prvu kosovsku političku stranku Demokratski savez Kosova koju je vodio sve do 2005. i povlačenja zbog brojnih obveza na položaju predsjednika Kosova.

Albanski zastupnici u kosovskoj skupštini, predvođeni Rugovom, donijeli su 2. srpnja 1990. Ustavnu deklaraciju u kojoj se Kosovo proglašava republikom. Tri dana kasnije odlukom Skupštine Srbije parlament Kosova je raspušten, što je kosovske Albance potaklo na stvaranje vlastitih, paralelnih institucija vlasti i uprave, uključujući i cjelokupni obrazovni sustav. Godine 1996. sporazumom Rugove i Slobodana Miloševića pokušalo se normalizirati situaciju u obrazovnom sustavu, ali to se nije dogodilo.

Rugovinu politiku obilježila je strpljivost i zagovaranje mirnog otpora Miloševićevoj vlasti, što mu je donijelo nadimak "Kosovski Gandhi".

Rugova je bio član pregovaračke skupine tijekom srpsko-albanskih pregovora u veljači 1999. u Rambouilletu u Francuskoj. Prvih mjesec i pol dana NATO-vog bombardiranja SRJ proveo je u kućnom pritvoru u Prištini pod nadzorom srpske policije. U tom razdoblju Rugova se pod nejasnim okolnostima susreo s Miloševićem i pred kamerama RTV Srbije tražio prekid bombardiranja, prelazak na političke pregovore i autonomiju Kosova u okviru SRJ. Uz Miloševićevo odobrenje i strano posredovanje, 5. svibnja 1999. je zrakoplovom talijanske vlade prebačen u Rim, a nekoliko dana kasnije s obitelji odlazi u Njemačku i u inozemstvu ostaje do povratka na Kosovo 30. srpnja te godine.

Na općim izborima, 17. studenoga 2001. njegova je stranka osvojila najviše zastupničkih mjesta i pripalo joj je mjesto predsjednika kosovskog parlamenta i predsjednika Kosova. Za predsjednika Kosova Rugova je izabran 4. ožujka 2002. u četvrtom krugu, nakon što su tri vodeće albanske stranke uspjele postići sporazum o izboru predsjednika i premijera. Poslije kosovskih parlamentarnih izbora u listopadu 2004. na kojima je njegova DSK osvojila najviše zastupničkih mandata ponovno je izabran za predsjednika 3. prosinca 2004. s mandatom od tri godine.

Objavio je više knjiga iz književne teorije, povijesti i teorije kritike. Dobitnik je više međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada za mir i slobodu za 1995. danske Zaklade PL-Fonden, Nagrada Saharov Europskog parlamenta za 1998, Nagrada za toleranciju za 1999. njemačkog grada Münstera, Priznanja grada New Yorka za predanost u poštovanju načela demokracije, u studenom 2005, a godine 2004. u Antwerpenu je proglašen počasnim Senatorom Europe. Europski senat čine osobe iz nagrađene za doprinos demokraciji, miru, znanosti i području ljudskih prava u Europi. Proglašen je počasnim doktorom Sveučilišta u Tirani 9. rujna 2004. Počasni je građanin Venecije, Milana i Brescie. Umro je u Prištini i prestao je obnašati svoju dužnost predsjednika 21. siječnja 2006. godine pa ga je naslijedio Fatmir Sejdiu.

Kritike

U svijetu je slovio kao "mirotvorni" političar, političar s mirnim pristupom rješavanja nesuglasica.

Ali, predbacivano mu je to kako je 1990.-ih držao Miloševićevom režimu Kosovo mirnim, omogućivši srbijanskoj vojsci slobodan angažman u invaziji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Kritičari na Kosovu, ali i inozemstvu su mu prigovarali kako mu je albanskost Kosova i Kosovo kao samostalnu jedinicu uopće od potpune propasti spasila NATO-va vojna intervencija (vidi Kosovski rat).

Republici Hrvatskoj se zamjerio 1990.-ih godina, za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, svojim stavom o "dva K", kojim je nastojao pridobiti srbijansku naklonost za svoje zamisli po svaku cijenu. Naime, stavom o "dva K" se zalagao za isti status tzv. "Krajine" i Kosova.