Hrvatski sabor 1865. – 1867.

Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića. Usprkos pritiscima vlade, također su izabrana i četiri pravaša: Ante Starčević, Dragutin Accurti, Vjenceslav Urpani i Erazmo Barčić.

Hrvatski sabor sastao se je 12. studenoga 1865., da bi po kraljevu nalogu odredio svoj stav o zajedničkim poslovima Monarhije, na temelju Listopadske diplome i Veljačkog patenta, da bi se izjasnio o odnosima Ugarske i Hrvatske, koje je trebalo utvrditi sporazumom između dva sabora, te da bi poslao svoje zastupnike u Ugarski krunidbeni sabor, koji je imao pripremiti sve za krunidbu Franje Josipa za kralja Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Većina zastupnika tada je prihvatila adresu Franje Račkoga, kojom je većina Hrvatskog sabora napustila svoje odbijanje zajedničkih poslova s Austrijom iz 1861., pa je vladar u svojem odgovoru na adresu naredio da se izabere odbor koji bi pregovarao s odborom Ugarskog sabora o odnosima između Hrvatske i Ugarske te zajedničkim poslovima Monarhije, no ti razgovori ubrzo propadaju.

Već potkraj lipnja 1866., na početku austrijsko-pruskog rata, mađarski su predstavnici pregazili hrvatsku državnost u nacrtu za Austro-ugarsku nagodbu. S obzirom na poraz Austrije od Pruske, Austrija je morala, da bi učvrstila svoj položaj, popustiti Madžarima. Poraz Habsburške Monarhije u svakom je slučaju pobudio nade protivnika u njezinu skoru propast. Na to su računali predstavnici Strossmayerove Narodne stranke i pravaši. Starčević je djelovao na buđenju svijesti u Hrvatskoj. Austrija je također podilazila narodu, potičući mitove o Nikoli Šubiću Zrinskom i Josipu Jelačiću. Starčević i Eugen Kvaternik (koji je za vrijeme zasjedanja Sabora bio u inozemstvu) tome suprotstavljaju pogibiju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana. Prihvaćanjem Austro-ugarske nagodbe u Austrijskom vijeću i Ugarskom saboru (1867.), mogućnosti ujedinjenja hrvatskih zemalja uvelike su se smanjile. Dalmacija i Istra pripojene su austrijskom dijelu, a Hrvatska i Slavonija ugarskom. Vojna krajina i dalje je bila pod izravnom bečkom upravom.

Na Saboru koji je zasjedao 1. svibnja 1867. govorio je i Starčević, izjasnivši se protiv zajedničkih poslova. Tada na scenu stupa i novo pravaško oružje za borbu protiv narodnjaka, a to je bio političko-satirički list Zvekan, koji je bio dostupan samo užem krugu čitateljstva, no njegov utjecaj je bio velik. Najznačajniji Starčevićev spis u Zvekanu bio je Bi-li k Slavstvu ili ka Hrvatstvu, koji predstavlja kamen temeljac za razumijevanje njegova ideološkog sustava. Godinu dana kasnije zamjenjuje ga politički časopis Hervat. U težnji da podigne i učvrsti hrvatsku nacionalnu samosvijest, Starčević je naročito nastojao uvjeriti Hrvate da su oni po svojem podrijetlu gospodujući narod i da je „robovanje“ Beču i Pešti u punoj suprotnosti s duhom hrvatskog naroda. Godine 1868. sprovedena je u život i Hrvatsko-ugarska nagodba, u čijem je sastavljanju glavnu riječ imala ugarska deputacija, te koja će kasnije imati važnu ulogu u rastu popularnosti pravaša, zbog gubitka samostalnosti i državne individualnosti Hrvatske.

Članovi

uredi
  • Predsjednik: Josip barun von Šokčević, ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije[1]
  • Prvi potpredsjednik: Emerich Šuhaj, J.Dr.
  • Drugi potpredsjednik: Jovan Subotić, J.Dr., član Stola sedmorice

zastupnici virilisti

  • grof Juraj Drašković, podmaršal
  • grof Stjepan Drašković
  • episkop Nikanor Gruić, episkop slavonski
  • kardinal Juraj Haulik von Varallya, nadbiskup zagrebački
  • barun Lazar Hellenbach
  • grof Đuro Jelačić, podmaršal
  • grof Anton Jelačić, podmaršal
  • Stjepan Josipović, župan turopoljski
  • biskup Ivan Kralj, prepošt zagrebačkog kaptola
  • barun Emil Kavanagh
  • grof Oskar Keglević
  • Ivan Kukuljević Sakcinski, veliki župan zagrebački
  • Svetozar Kušević von Blacko, veliki župan srijemski
  • grof Hinko Khuen
  • grof Anton Khuen
  • grof Miroslav Kulmer
  • patrijarh Samuilo Maširević, mitropolit karlovački
  • episkop Lukijan Nikolajević, episkop gornjokarlovački
  • grof Arthur Nugent
  • barun Žiga Ottenfels
  • grof Robert Oršić
  • grof Koloman Oršić
  • grof Moriz Oršić
  • grof Viktor Oršić
  • grof Stjepan Oršić
  • barun Gustav Prandau
  • grof Petar Pejačević
  • grof Pavao Pejačević
  • grof Ladislav Pejačević ml.
  • barun Levin Rauch
  • barun Juraj Rauch
  • barun Juraj Rukavina, vice-notar.
  • Bartol Smaić, veliki župan riječki
  • grof Dioniz Sermage
  • grof Rikard Sermage
  • biskup Đuro Smičiklas, biskup križevački
  • biskup Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovačko-srijemski
  • biskup Vjenceslav Soić, biskup-koadjutor senjski
  • Miroslav Špun-Strižić, veliki župan požeški
  • Ljudevit von Farkaš Vukotinović, veliki župan križevački

zastupnici kaptola, konzistorija, manastira i Pravoslovne akademije

  • Lukas Petrović, kanonik (Zagrebački kaptol)
  • Ivan Boleslavski, kanonik (Čazmanski kaptol)
  • Franjo Rački, kanonik (Đakovački kaptol)
  • Ivan Fiamin, kanonik (Riječki kaptol)
  • Pavao Nikolić, proto-prezbiter (Karlovački konzistorij)
  • Samuilo Popović, proto-prezbiter (Karlovački konzistorij)
  • Konstantin Bukvić, kanonik (Križevački grkokatolički kaptol)
  • Vinko Merzljak, kanonik (Modruški kaptol)
  • Stjepan Babić, proto-prezbiter (Pakrački konzistorij)
  • Anton Sokubić, kanonik (Senjski kaptol)
  • iguman Danilo Petrović (zastupnik svih pravoslavnih manastira)
  • Pavao Muhić, J.Dr. (ravnatelj Pravoslovne akademije)

zastupnici slobodnih kraljevskih gradova i trgovišta

  • Mirko Bogović (Zagreb)
  • Ante Starčević (Zagreb)
  • Emerich Šuhaj (Zagreb)
  • Robert Zlatarović (Zagreb)
  • Franjo Kružić (Karlobag)
  • Avelin Čepulić (Bakar)
  • Faustin Supe (Bakar)
  • Anton Jordan (Karlovac)
  • Eduard Mihalić (Karlovac)
  • Franjo Vranić (Karlovac)
  • Ivan Mažuranić (Daruvar)
  • Josip Miškatović (Đakovo)
  • Franjo Šagovac (Đakovo)
  • Lavoslav Šram (Draganić, Petrovina, Domagović)
  • Pavao Kolarić (Osijek)
  • Stjepan Kugler (Osijek)
  • Josip Prukner (Osijek)
  • Franjo Pinterović (Osijek)
  • Ivan Ciota (Rijeka)
  • Kasimir Kožulić (Rijeka)
  • Ivan Martini (Rijeka)
  • Ernest Verneda (Rijeka)
  • barun Dragojlo Kušlan (Jastrebarsko)
  • Janko Car (Krapina)
  • Andrija Ostriš (Koprivnica)
  • Mato Toljan (Koprivnica)
  • Janko Predojević, kanonik (Križevci)
  • Franjo Sviličić (Križevci)
  • Šandor Teodorović (Pakrac)
  • Miroslav Kraljević, podžupan (Požega)
  • Philipp Taller, gradonačelnik (Požega)
  • Mirko Bertalan (Ruma)
  • Stjepan Jancso (Ruma)
  • Svetozar Miletić (Ruma)
  • Ivan Jurčić (Samobor)
  • Eduard Šuljok (Samobor)
  • Vladovid Zorac (Sisak)
  • Josip Akšamović (Turopolje)
  • Aurel Kušević (Turopolje)
  • Ladislav Kukuljević (Varaždin)
  • August Lukinac (Varaždin)
  • Maksim Maler, ing. (Varaždin)
  • Anton Melinčević, gradonačelnik (Varaždin)
  • Simo Dragašević (Vinkovci)
  • Mirko Hervat (Virovitica)
  • Živko Kirjaković, podžupan (Vukovar)
  • Ladislav Najpar (Vukovar)
  • Dragutin Akurti (Senj)
  • Vatroslav Vinski, kanonik (Senj)

zastupnici kotareva

  • Dragutin Jelačić (Zagreb)
  • Josip Vranicani, dr. (Banija)
  • Benjamin Kraljević (Bektež)
  • Ladislav Kiš (Bela)
  • Tito Ožegović (Bistrica)
  • Jovan Subotić, septemvir (Bobocka)
  • Erazmo Barčić (Bribir)
  • Marijan Derenčin (Bakar)
  • Maksim Prica, septemvir (Buđanovec)
  • Gyuro Nović (Cerević)
  • Dioniz Blažić (Černik)
  • Adolf Veber (Čabar)
  • Alexander Virag (Daruvar)
  • Vjekoslav Benja (Delnice)
  • Ivan Laudenbach (Đakovo)
  • Mihalj Pavlinović (Đakovo)
  • Matija Mrazović (Dugo Selo)
  • German Anđelić, arhimandrit (Erdevik)
  • Stjepan Nikolajević (Erdevik)
  • Ivan Šedel (Osijek)
  • Ante Stojanović (Osijek)
  • Ivan Pintar, ing. (Gorica)
  • Jovan Rogulić (Inđija)
  • Mihalj Polit (Irig)
  • Jovan Živković (Irig)
  • Stjepan Vuković (Ivanec)
  • Antun Zoričić (Jastrebarsko)
  • Andrija Zidarić (Koprivnica)
  • Josip Briglević (Krapinske Toplice)
  • Martin Ožegović (Križevci)
  • Josip Špun (Kutina)
  • Juraj Safarić (Ludbreg)
  • Petar Horvat (Mihovljan)
  • Anton Regen (Miholjac)
  • Ivan Ožegović, podžupan (Moslavina)
  • Josip Babić (Našice)
  • Ivan Vončina, podžupan (Novi Vinodolski)
  • Ferdinand Krajačić (Novi Dvori)
  • Franjo Zužel (Novi Marof)
  • Josip Torbar (Ozalj-Krašić)
  • Tomo Milanković (Pakrac)
  • Napoleon Špun-Strižić (Pleternica)
  • Stjepan Pavleković (Prečec)
  • Juraj Ceboci (Mali Tabor)
  • Antun Matić (Tovarnik)
  • Josip Rasum (Samobor)
  • Mihaljo Klaić (Severin)
  • Franjo Lovrić (Sisak)
  • Ivan Kralj (Stubica)
  • Ivan Perkovac (Sveti Ivan)
  • Luka Petričević (Sveti Ivan)
  • Stjepan Hervić (Sveti Križ)
  • grof Konstantin Norman (Valpovo)
  • Ivan Stahuljak (Valpovo)
  • Koloman Bedeković Komorski (Varaždinske Toplice)
  • Alexander Peičić (Velika)
  • Žiga Farkaš (Vrbovec)
  • Anton Vakonović (Vrbovsko)
  • Mavro Broz (Vinica)
  • Venceslav Urpani (Vinodol-Grobnik)
  • Pavao Lalić (Virovitica)
  • Ivan Sauer (Voćin)
  • Kasimir Jelačić (Zlatar)

zastupnici graničarskih pukovnija

  • Adam Kovarbašić, satnik (I. banska graničarska pukovnija)
  • Josip Poljak, natporučnik (I. banska graničarska pukovnija)
  • Josip Runjanin, satnik (I. banska graničarska pukovnija)
  • Mojsija Tarbuk, bojnik (I. banska graničarska pukovnija)
  • Gjuro Dolensčak, potpukovnik (II. banska graničarska pukovnija)
  • Ivan Iliašević, satnik (II. banska graničarska pukovnija)
  • Vaso Sekulić, vodnik (II. banska graničarska pukovnija)
  • Raimund Varešanin, potpukovnik (II. banska graničarska pukovnija)
  • Samuel Gerber, satnik (Brodska graničarska pukovnija)
  • Theodor Novaković, potpukovnik (Brodska graničarska pukovnija)
  • Franjo Stojan, potpukovnik (Brodska graničarska pukovnija)
  • Marko Terbuhović, bojnik (Brodska graničarska pukovnija)
  • Bartol Grabić, satnik (Gradiška graničarska pukovnija)
  • Andrija Olujević, satnik (Gradiška graničarska pukovnija)
  • Maksim Pesić, pukovnik (Gradiška graničarska pukovnija)
  • Glišo Zastavniković, (Gradiška graničarska pukovnija)
  • Gjuro Bach, bojnik (Lička graničarska pukovnija)
  • Ivan Sarić, potpukovnik (Lička graničarska pukovnija)
  • Gjuro Skender, satnik (Lička graničarska pukovnija)
  • Ivan Tomičić, satnik (Lička graničarska pukovnija)
  • Nestor Borojević, satnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
  • Franjo Mihanović, potpukovnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
  • Ivan Popović, proto-prezbiter (Ogulinska graničarska pukovnija)
  • Antun Ratkuvić, satnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
  • Matija Elger, potpukovnik (Otočka graničarska pukovnija)
  • Josip Nolden, bojnik (Otočka graničarska pukovnija)
  • Dioniz Paić, satnik (Otočka graničarska pukovnija)
  • Arsenija Prodanov, pukovnik (Otočka graničarska pukovnija)
  • Mihalj Gergurić, potpukovnik (Slunjska graničarska pukovnija)
  • Stanislav Rašić, satnik (Slunjska graničarska pukovnija)
  • Ivan Ternski, bojnik (Slunjska graničarska pukovnija)
  • Gedeon Zastavniković, pukovnik (Slunjska graničarska pukovnija)
  • Procop Adler, pukovnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
  • Alexander Bojčeta, potpukovnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
  • Ivan Malinarić, satnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
  • Milan Skorić, bojnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
  • Lavoslav Došen, pukovnik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
  • Antun Jančarić, narednik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
  • Andrija Kolarić (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
  • Stjepan Šašić, bojnik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)

zastupnici vojnih komuniteta

  • Gjuro Ružičić (Bjelovar)
  • Antun Kotas, potpukovnik (Brod)
  • Jovan Steković (Brod)
  • Ivan Halagić, potpukovnik (Glina)
  • Petar Simić, pukovnik (Gospić)
  • Anton Antonović (Gradiška)
  • Ivan Knežević, bojnik (Kostajnica)
  • Stjepan Muzler (Nova Gradiška)
  • Anton Antonović (Nova Gradiška)
  • Stanislav Kostrenčić (Ogulin)
  • Adam Jovanović, satnik (Otočac)
  • Gavro Dizdar (Petrinja)
  • Ljudevit Radecki (Petrinja)
  • Josip Turković, bojnik (Vinkovci)

Također pogledajte

uredi

Literatura

uredi

Izvori

uredi
  1. Državni vodič Austrijske Carevine Hof-und Staatshandbuch des Kaiserthumes Osterreich fur das jahr 1866: Königreich Croatien und Slavonien nebst der Militar-Granze: A. Landes Vertretung, str. 639-641.