Hajrudin Hadžiselimović
Akademik Hajrudin Hadžiselimović (1914. – 1981.) bio je osnivač i dugogodišnji rukovoditelj Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, redovni član Akademije znanosti i umjetnosti BiH i jedan od najuglednijih europskih anatoma svoga vremena.
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
| Hajrudin Hadžiselimović | |
| Pseudonim(i) | Hajro |
|---|---|
| Rođenje | 1914., Banja Luka, Austro-Ugarska |
| Smrt | 1981. |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Poznat(a) po | Utemeljitej Instituta za anatomiju Sveučilišta u Sarajevu |
| Zanimanje | Akademik: ANUBiH, Anatomija |
| Portal o životopisima | |
Doprinos razvoju sarajevske škole anatomije
urediHajrudin Hadžiselimović rodio se u Banjoj Luci, a do gimnazije živio u naselju Donji Varoš, Kotor-Varoš. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a strednjoškolsko u Banjaluci. Medicinski fakultet završio je u Beogradu, 1940. godine; kao odličan student na matičnom fakultetu, zaposlio se na predmetu Anatomija. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, izabran je za nastavnika u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu obnašao je od 1949. godine.[1]
Cjelokupan radni vijek profesor Hadžiselimović posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj izobrazbi studenata iz anatomije, svih fakulteta biomedicinskih znanosti. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući: muzej, odjeljenje za primijenjenu anatomiju, rendgen anatomiju, funkcijsku i antropologijsku anatomiju, elektronsku mikroskopiju, gdje su studenti savladavali kvalitetna znanja iz oblasti anatomije, a imao je izuzetno bogat znanstveni opus. Publicirao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova iz funkcijske anatomije djeteta, anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja, anatomije moždanih struktura, labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja, usporedne anatomije mozga i krvnih žila srca i dr. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Bio je društveno angažiran u brojnim institucijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953./54., a dekana od 1964./65. do 1966./67. godine.
Redovni član ANUBiH bio je od 1973, a počasni član Njujorške akademije nauka, Udruženja anatoma SSSR-a, Austrijskog ljekarskog udruženja,kao i Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je prigodne almanahe o proslavi 25. i 30. obljetnice Medicinskog fakulteta. Godine 1972. osnovao je časopis Folia Anatomica Iugoslavica i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja, između ostalog, 27-srpanjske nagrade za znanstveni rad i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1981. godine.[1]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ a b Mašić I. 2006. Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 1946.-2006. “Avicena“. ISBN 9958-720-32-9 Zanemaren tekst "place0Sarajevo" (pomoć)