Globalno selo (engl. Global Village) je fraza koji se koristi u medijima, a koju je prvi upotrijebio Marshall McLuhan 1960. u spisu Izvještaj o projektu i razumijevanju medija, koja se provlačila i kroz cijelu njegovu knjigu „Gutenbergova galaksija“ 1962. (eng. The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man) i još ju je podrobnije opisao u svojoj zadnjoj knjizi The Global Village. Ovaj izraz se odnosi na moderni svijet, koji je kroz računalne mreže tako dobro povezan da je u stvari postao selo. Danas se ovaj pojam koristi kao metafora za Internet i World Wide Web. Bez da se promijeni mjesto boravka, moguće je uz pomoć Interneta stupiti u kontakt s ljudima iz cijelog svijeta.

Iako je sam izraz toponim, McLuhan s njim prije želi označati jednu historijsku epohu nego određeno mjesto. Ova epoha počinje neposredno u „Gutenbergovoj galaksiji„, dakle u vremenu nastanka prve tiskane knjige. Ovi početci mogu se već prepoznati i otkriću alfabeta, no odlučujući korak je bio otkriće tiskarskog stroja od strane Johannesa Gutenberga. Tek na ovaj način bilo je moguće imati veliki broj informacija u samo jednoj knjizi.

Globalno selo će zamijeniti Gutenbergovu galaksiju (McLuhan je napisao knjigu 1960-ih). Individualnost bi se u takvom jednm Globalnom selu napustila u korist jednom kolektivnom identitetu. McLuhan nije opisao pojam s pozitivnim prizvukom, kakav se danas često koristi. Upozorio je na mogućnost zlouporabe novih tehnologija od strane totalitarizma i terorizma, kao i na opasnost kad se novi mediji ne ponašaju korektno.

Pojam se u teoriji medija više ne koristi. Danas se više govori o McLuhan galaksiji (Manuel Castells), koja predstavlja prijelaz ka Turingovoj galaksiji (Volker Grassmuck), ili se pak koristi generalni izraz elektroničko doba, koji označava kraj epohe koju predstavlja Gutenbergova galaksija.

Vidi još

uredi

Literatura

uredi