Gavez obični
Gavez obični (lat. Symphytum officinale), poznat i kao ljubičasti gavez ili veliki gavez, višegodišnja je biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima. Ostali nazivi ove biljke su crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, svatovci, vela konsolida, volovi jezik.[1] Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti granulaciju i stvaranje kalusa, djelovati protuupalno (antiflogistično) i pomoći kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi.[2] Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku čaja, se ne preporuča, jer može izazvati oštećenje jetre.[3] Biljka može narasti i do 60 cm.
| Gavez obični | |
|---|---|
 Ljubičasti gavez | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Boraginaceae |
| Rod: | Symphytum |
| Vrsta: | S. officinale |
| Dvojno ime | |
| Symphytum officinale L. | |
| Podvrste | |
Symphytum officinale subsp. uliginosum (A.Kern.) Nyman | |
| Sinonimi | |
| Symphytum peregrinum Consolida major Consolida major | |
| Baze podataka | |
Opis
urediGavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20 – 100 cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamno smeđe do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo žute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubičaste.
Vrijeme cvatnje
urediRasprostranjenost
urediGavez raste po čitavoj Srednjoj Europi. Nalazi se na vlažnim mjestima, jarcima, uz vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednike predstavlja korov koji se teško iskorjenjuje (zbog dužine korijena).
Uporabni dijelovi
urediZa lijek se sakupljaju listovi i korijen. Korijen se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Nakon što se iskopa, opere se i da ne izgubi od sluzavog soka, najprije se posuši, reže na komadiće i do kraja osuši na toplom mjestu.
Sastav
urediKorijen gaveza sadrži alkaloide liziokarpin i cinoglosin, tanine, glikozide, sluzi, gume, smole, eterično ulje, alantoin.
Ljekovito djelovanje
urediOd svih domaćih ljekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, tvar što ponajviše djeluje u stvaranju novih stanica, zbog čega se gavez koristi u liječenju rana, čak i zapuštenih gnojnih rana. Njime se liječe sve vrste ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih teškoća probavnih organa, protiv katara želuca (s proljevom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr.
Dodatna literatura
urediIzvori
uredi- ↑ Ljekovito bilje: GAVEZ (Symphytum officinale L.) – Boraginaceae. Poljoprivredni portal Udruge OPG Agricola Agriculture Association of owned Growers and Farmers: 8–16. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2008. Pristupljeno 11. studenoga 2008.
- ↑ Gavez – list (Symphyti folium) / Ljekovito bilje / Portal za pacijente / Cybermed. web.archive.org. 7. listopada 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2008. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
- ↑ Oberlies, Nicholas H.; Kim, Nam-Cheol; Brine, Dolores R.; Collins, Bradley J.; Handy, Robert W.; Sparacino, Charles M.; Wani, Mansukh C.; Wall, Monroe E. Listopad 2004. Analysis of herbal teas made from the leaves of comfrey (Symphytum officinale): reduction of N-oxides results in order of magnitude increases in the measurable concentration of pyrrolizidine alkaloids [Analiza biljnih čajeva od lišća gaveza (Symphytum officinale): redukcija n-oksida rezultira redom veličine povećanja mjerljive koncentracije pirolizidinskih alkaloida]. Public Health Nutrition [Javnozdravstvena prehrana] (engleski). 7 (7): 919–924. doi:10.1079/PHN2004624. ISSN 1475-2727