Friedrich von Schmidt

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila. Veliki dio života i rada proveo je u Beču.

Friedrich von Schmidt
Historicizam
Rođenje	22. listopada, 1825. Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, Njemačka
Smrt	23. siječnja, 1891. Beč
Vrsta umjetnosti	arhitektura
Utjecao	neogotika
Poznata djela	Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
Portal o životopisima

Život i djelo

Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina. Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su djelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji. Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio plemićku titulu baruna.

Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa (gradske vijećnica). Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao Glavni arhitekt, radio je na obnovi Bečke katedrale Sv. Stjepana sve do 1872.

Schmidt u Hrvatskoj

U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale (neogotički završetci). Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.

Najznačajnije građevine

Bečki Rathaus

HAZU, Zagreb

Klasična gimnazija, Beč

• 1852.: Spomenik palima u ratu 1813. – 15., Gradski vrt, Krefeld
• 1855. – 1858.: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
• 1857. – 1859.: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
• 1868. – 1869.: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
• 1859.: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
• 1869. – 1863.: Crkva sv. Lazara, Beč
• 1863. – 1866.: Klasična gimnazija, Beč
• 1866. – 1869.: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerbern, Beč
• 1867. – 1873.: Brigittakirche, Beč
• 1868. – 1869.: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
• 1868. – 1875.: Crkva Marija pobjednica, Beč
• 1872. – 1883.: Bečki Rathaus (Vijećnica), Beč
• 1875. – 1876.: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
• 1877. – 1878.: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
• 1880.: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
• 1881. – 1883.: Liebfrauenkirche, Dortmund
• 1882. – 1885.: Sühnhaus, Beč
• 1882. – 1891 Katedrala Sv. Petra, Pečuh, Mađarska
• 1882. – 1901.: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
• 1883. – 1889.: Župna crkva Weinhaus, Beč
• 1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
• 1884. – 1888.: Dvorac Runkelstein
• 1885.: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu (Vorarlberg)
• 1887. – 1891.: Zamak Karlštejn
• Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs

Vanjske poveznice

• Architektenlexikon: Friedrich Schmidt  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2008. (Wayback Machine)
• Friedrich Schmidt i arhitektura Đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 22, Zagreb, 2009., str. 251 – 268.
• Schmidt, Friedrich Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK