Dunning-Krugerov efekt
Dunning-Krugerov efekt kognitivna je pristranost u kojoj ljudi s ograničenom kompetencijom u određenom području precjenjuju svoje sposobnosti. Prvi su ga opisali David Dunning i Justin Kruger 1999. godine. Neki istraživači također uključuju suprotan učinak za osobe s visokim učinkom: njihovu sklonost podcjenjivanju svojih vještina.[1] U popularnoj kulturi, Dunning-Krugerov učinak često se pogrešno shvaća čisto kao tvrdnja o općem pretjeranom samopouzdanju ljudi niske inteligencije umjesto specifičnog pretjeranog samopouzdanja ljudi koji nisu kvalificirani za određeni zadatak.
Daljnjim istraživanjem otkriveno je da u pogrešnoj procjeni vlastite inteligencije ulogu ima i vanjski faktor tako da muškarci smatraju kako u prosjeku imaju za 5 bodova višu inteligenciju, dok žene misle da imaju za 5 bodova nižu inteligenciju od stvarne.[2][3]
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Dunning-Kruger effect | Definition, Examples, & Facts. Britannica. Pristupljeno 27. siječnja 2025.
- ↑ Davidson, J. E. & C. L. Downing, CMOF Intelligence – Handbook of Intelligence, 2000
- ↑ International Journal of Selection and Assessment, Vol. 13, No. 1, pp. 11–24, March 2005