Dabar (Otočac)
Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Dabar | |
---|---|
Središte Dabra | |
Država | Hrvatska |
Županija | Ličko-senjska |
Općina/grad | Otočac |
Najbliži veći grad | Otočac |
Površina | 92,2 km2 [1] |
Koordinate | 44°57′N 15°19′E / 44.95°N 15.31°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 59 [2] |
– gustoća | 1 st./km2 |
Odredišna pošta | 53220 Otočac [3] |
Autooznaka | GS |
Dabar na zemljovidu Hrvatske |
Zemljopis
urediU sastavu je grada Otočca, smješteno u Dabarskoj dolini sjeverno od Gackog polja i južno od planinskog lanca Male Kapele. Na sjevernom rubu naselja Dabar klima je planinska, dok južni ili donji dio imaju osobine predplaninske klime.
Povijest
urediU glagoljskom Dabarskom brevijaru iz 1379. godine spominju se i druga mjesta u okolici Dabra, kojih danas nema. Ime naselja potječe iz Srednjeg vijeka kada su u njemu živjela plemena Dabran i Zagorac. U 14. stoljeću Frankapani su sagradili dabarsku utvrdu. Početkom 16. stoljeća stanovništvo se počinje iseljavati iz tog kraja i u to doba Dabar je utvrđeni grad kod kojeg su Otočani 1527. godine potukli Turke. Navodno se tada teško ranjeni zapovjednik turske vojske Osman-aga sakrio u šuplju bukvu, gdje je pronađen mrtav i po njemu je Osmanagino polje navodno dobilo naziv.
Dabar je 1991. godine s okolnim naseljima za vrijeme Domovinskog rata teško stradao.
Stanovništvo
urediNaselje Dabar ima katoličku župnu crkvu i župno je središte tog kraja, te urbano središte s Mjesnim Odborom koji obuhvaća podkapelske zaseoke u sklopu grada Otočca.
- 2001. – 207
- 1991. – 596 (Srbi – 347, Hrvati – 229, Jugoslaveni – 6, ostali – 14)
- 1981. – 743 (Srbi – 445, Hrvati – 277, Jugoslaveni – 12, ostali – 9)
- 1971. – 1.058 (Srbi – 611, Hrvati – 436, Jugoslaveni – 1, ostali – 10)[4]
broj stanovnika | 2030 | 2179 | 1908 | 2202 | 2470 | 2328 | 2068 | 2052 | 1700 | 1511 | 1325 | 1058 | 743 | 596 | 207 | 118 | 59 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Spomenici i znamenitosti
urediU Dabru je 1730. godine sagrađena crkva sv. Mihovila, a župa je ustanovljena 1807. godine. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi.[5]
Šport
uredi- Lovačko društvo Orao
- Ribolovno društvo Jaruga
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Milan Kranjčević, Turistički vodič, Turistička naklada d.o.o., Zagreb, 1999. godine, ISBN 953-6570-66-1
- Dane Bićanić: Dabar-povijesni pregled, Zagreb 2007
- Prof. Stipe Perišić: Prirodno – geografska obilježja Dabra, Zagreb, 1998
- Biserka Speidel: Dabar kod Otočca, Dabar, 1979
- Karl Czoernig: Ethnographie der Oesterreichischen Monarchie, II. Band, Wien 1857
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ http://www.zupa-otocac.hr/dabar.htm[neaktivna poveznica]
Vanjske poveznice
uredi- Portal Dabra Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2007. (Wayback Machine)