Cicrina
Cicrina je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Cicrina | |
---|---|
Regija BiH | Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Ravno |
Koordinate | 42°51′44″N 17°53′50″E / 42.8622°N 17.8971°E |
Stanovništvo | |
– naselje (2013.) | 117 |
Cicrina na zemljovidu BiH |
Povijest
urediSelo se spominje u osmanlijskome popisu (1475. – 1477.). Kasnije se spominje i 1651. godine prilikom ženidbe u župi Lisac u Dubrovačkome primorju.[2]
Na području sela, na brdu Gradac pronađeni su ulomci rimskoga crijepa, a na Bijelim njivama nalazilo se srednjovjekovno groblje. Također, na lokalitetu Koruntina nalazila se karantena koja je služila za nadzor nad putnicima na proputovanju u Dubrovačku Republiku.[2]
U Cicrini se nalazi i zaselak Strmica, koje su u 17. stoljeću nastanjivali obitelji Raiči, Raguži, Pavlovići, Nikolići i Mihajlovići. Od 1639. godine spominje se naselje kada ga nastanjuju 4 obitelji.[2]
Također, prvi put se 1661. godine spominje i zaselak Zatmorje (bilježi se i kao Satmor). Zaselak se nalazi pod brdom Tmorom. Zaselak je u prošlosti naseljavala obitelj Potrebica, kao i obližnji napušteni zaselak Kremena Njiva. Najmlađi zaselak sela, Grabovi Do, se spominje 1739. godine.[2]
Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu tadašnje općine Trebinje koja je ušla u sastav Republike Srpske.
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 30
- Hrvati - 28
- Jugoslaveni - 2
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 117
- Hrvati - 116
- ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 1
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 14. svibnja 2019.
- ↑ a b c d Vidović 2010, str. 293.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Literatura
urediČlanci
uredi- Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340