Cicrina je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Cicrina
Regija BiHHercegovina
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradRavno

Koordinate42°51′44″N 17°53′50″E / 42.8622°N 17.8971°E / 42.8622; 17.8971

Stanovništvo
 – naselje (2013.)117

Zemljovid
Cicrina na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Cicrina
Cicrina
Cicrina na zemljovidu BiH

Povijest

uredi

Selo se spominje u osmanlijskome popisu (1475. – 1477.). Kasnije se spominje i 1651. godine prilikom ženidbe u župi Lisac u Dubrovačkome primorju.[2]

Na području sela, na brdu Gradac pronađeni su ulomci rimskoga crijepa, a na Bijelim njivama nalazilo se srednjovjekovno groblje. Također, na lokalitetu Koruntina nalazila se karantena koja je služila za nadzor nad putnicima na proputovanju u Dubrovačku Republiku.[2]

U Cicrini se nalazi i zaselak Strmica, koje su u 17. stoljeću nastanjivali obitelji Raiči, Raguži, Pavlovići, Nikolići i Mihajlovići. Od 1639. godine spominje se naselje kada ga nastanjuju 4 obitelji.[2]

Također, prvi put se 1661. godine spominje i zaselak Zatmorje (bilježi se i kao Satmor). Zaselak se nalazi pod brdom Tmorom. Zaselak je u prošlosti naseljavala obitelj Potrebica, kao i obližnji napušteni zaselak Kremena Njiva. Najmlađi zaselak sela, Grabovi Do, se spominje 1739. godine.[2]

Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu tadašnje općine Trebinje koja je ušla u sastav Republike Srpske.

Stanovništvo

uredi

1991.

uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:

ukupno: 30

  • Hrvati - 28
  • Jugoslaveni - 2

2013.

uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 117

  • Hrvati - 116
  • ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 1

Izvori

uredi
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 14. svibnja 2019.
  2. a b c d Vidović 2010, str. 293.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Literatura

uredi

Članci

uredi
  • Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340