Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH) (lat. Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ), stalna je institucija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Osnovana je u skladu s propisima kanonskoga prava te djeluje prema Zakoniku kanonskoga prava[1] i drugim propisima i uputama koje je izdala Sveta Stolica.
| Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| latinski: Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ | |
 | |
| Osnovana | 1994. |
| Predsjednik: | Tomo Vukšić |
| Tajnik: | Ivo Tomašević |
| Sjedište: | Sarajevo,  Bosna i Hercegovina |
| Web stranica: | http://www.bkbih.ba/ |
BK BiH okuplja biskupe i njima kanonski izjednačene crkvene čelnike, koji djeluju na području Bosne i Hercegovine. Međutim, iako je biskup, koji radi na području Bosne i Hercegovine, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nije član konferencije. Apostolski nunciji, naime, po samome pravu nisu članovi biskupskih konferencija zemalja u kojima djeluju. Oni u radu sabora biskupskih konferencija sudjeluju kao gosti i imaju točno određena prava i obveze, jednako kao što i biskupske konferencije imaju točno određena prava i obveze prema njima kao papinskim predstavnicima odnosno diplomatskim predstavnicima Svete Stolice.
Sjedište BK BiH je u Sarajevu.
Ustroj
urediNa čelu konferencije nalaze se predsjednik, potpredsjednik i glavni tajnik. Radom konferencije ravna predsjednik i predstavlja je u zemlji i inozemstvu. Trajanje službe predsjednika ograničeno je na pet godina s mogućnošću ponovnoga izbora. Nakon drugoga izbora službu mora prepustiti nekomu drugom članu konferencije, koji u skladu s pravom mora biti dijecezanski biskup. Zbog naravi službe, i potpredsjednik mora biti dijecezanski biskup. Glavni tajnik može biti bilo koji biskup ili svećenik.
BK BiH ima Sabor, Stalno vijeće i Glavno tajništvo.[2]
Osim ta tri ustrojstvena tijela propisana Zakonikom kanonskoga prava, konferencija ima također svoje komisije, vijeća i odbore[3] te ustanove, koji se općenito nazivaju tijela BK BiH. Njih ustanovljuje Sabor, koji također odobrava i njihov pravilnik.[4] Isključiva svrha i smisao kako komisijâ (sastavljenih isključivo od biskupâ), tako i vijećâ, odborâ i ustanovâ (sastavljenih od biskupâ, svećenikâ i vjernikâ svjetovnjakâ, već prema potrebi), jest pružati sustavnu pomoć i biti na raspolaganju Saboru i biskupima uopće u njihovu radu u okviru biskupske konferencije. Ta tijela ne mogu djelovati mimo ili protiv odobrenoga im pravilnika, odnosno odredbe i rasporedbe Sabora.
BK BiH zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK), sa sjedištem u Zagrebu, vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na hrvatskome jeziku. U tu svrhu, te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.
Povijest
urediNakon odobrenja pape Ivana Pavla II. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osnovana je uredbom Zbora za evangelizaciju naroda 8. prosinca 1994. U toj je prigodi istodobno odobren i prvi statut konferencije.
Prvi sabor održan je krajem siječnja 1995. u tada ratom polurazrušenom biskupskom domu u Mostaru u nazočnosti apostolskoga nuncija u Bosni i Hercegovini nadbiskupa Francesca Monterisija i njegova suradnika don Martina Vidovića.
Za prvoga predsjednika BK BiH izabran je vrhbosanski ili sarajevski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić. Za prvoga glavnog tajnika BK BiH izabran je seljski biskup naslovnik i pomoćni biskup vrhbosanski ili sarajevski Pero Sudar.
Predsjednici
uredi- 1995. – 2002. kardinal Vinko Puljić
- 2002. – 2005. mons. Franjo Komarica
- 2005. – 2010. kardinal Vinko Puljić
- 2010. – 2015. mons. Franjo Komarica
- 2015. – 2021. kardinal Vinko Puljić[5]
- 2021. – 2022. mons. Petar Palić
- 2022. – danas mons. Tomo Vukšić
Službe glavnoga tajnika BK BiH:
- 1994. – 1999. mons. Pero Sudar
- 1999. – 2001. vlč. Josip Lebo[6]
- 2001. – danas mons. Ivo Tomašević.[7]
Članovi BK BiH
uredi- mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i vojni apostolski upravitelj u Bosni i Hercegovini
- mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
- mons. Željko Majić, biskup banjolučki
Umirovljeni biskupi
uredi- kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski u miru
- mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u miru
- mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki u miru
- mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski u miru
- mons. Marko Semren O.F.M., pomoćni biskup banjolučki i naslovni biskup abaradirski u miru
Preminuli biskupi
uredi- mons. Marko Jozinović, nadbiskup vrhbosanski u miru
Članstva u udružbama biskupskih konferencija
urediBK BiH je punopravni član Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).
Izvori
uredi- ↑ Usp. kanoni 447 - 459.
- ↑ Usp. Statut BK BIH, čl. 31-33.
- ↑ Usp. Statut BK BiH, čl. 28-30.
- ↑ Usp. Uredba BK BiH za Tajništvo i ustanove BK BiH, čl. 17.
- ↑ * (2021.)- Petar Palić biskup mostarsko duvanjski i stalni apostolski upravitelj trebinjsko mrkanski Priopćenje s 19. zajedničkog zasjedanja HBK i BK BiH
- ↑ Uskoplje.net. Mr. sc. Josip Lebo - svećenik, profesor (Biografija i intervju) - Uskoplje.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2018. Pristupljeno 6. srpnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Tajništvo (pristupljeno 30. srpnja 2016.)