Bazilika sv. Marije iznad Minerva

Bazilika sv. Marije iznad Minerva, (tal. La basilica di santa Maria sopra Minerva, lat. basilica Sanctae Mariae supra Minervam), je manja bazilika u Rimu koja se nalazi u četvrti Pigna, na Piazza della Minerva, u blizini Panteona.

Povijest

Unutrašnjost bazilike

Godine 1280. dominikanci su započeli gradnju velike gotičke crkve s tri lađe, zahvaljujući sredstvima vjernika i pomoći papa Bonifacije VIII. (1294. – 1303.). Arhitekte je nadahnula bazilika Santa Maria Novella u Firenci, međutim, uvelike su ju pojednostavili. Radovi su se nastavili do 1453. godine, kada je nasvođena glavna lađa, dok su bočne završene stoljeće ranije. Također 1453. godine, grof Francesco Orsini naredio je izgradnju fasade o svom trošku. Međutim, ostala je nedovršena u izloženoj opeci do 1725. godine, kada je njena gradnja završena po nalogu pape Benedikta XIII. (1724. – 1730.). Godine 1600. godine mnogi su unutarnji radovi, uključujući zaobljenu transformaciju šiljastih lukova brodova, dali crkvi barokni izgled. Crkva je kardinalska naslovna crkva od 1557. godine. Prvi naslovni kardinal bio je Michele Ghislieri, koji je kasnije postao papa Pio V. Postavši papom 1566. godine, crkvu je uzdigao u status manje bazilike. Između 1848. i 1855. Girolamo Bianchedi vodio je važne restauratorske radove, tijekom kojih je većina baroknih dodataka srušena, dok su goli zidovi obogaćeni neogotičkim freskama. Godine 1909. u bazilici su postavljene veličanstvene orgulje, koje su obnovljene 1999. godine.

Grobnice

Grobnica svete Katarine Sijenske

Grobnica pape Benedikta XIII.

U bazilici se nalaze posmrtni ostaci mnogih slavnih osoba, papa, kardinala i drugih:

Sveta Katarina Sijenska, (†1380.)
Fra Angelico, blaženik i slikar
Lav X. (†1521.), papa
Klement VII. (†1534.), papa
Pavao IV. (†1559.), papa
Urban VII. (†1590.), papa
Benedikt XIII. (†1730.), papa
Nikolaus von Schönberg, kardinal (†1537.)
Pietro Bembo, kardinal, pjesnik, humanist
Tommaso De Vio, kardinal
Francesco Gaude, kardinal
Latino Malabranca Orsini, kardinal
Michele Mazzarino, kardinal
Matteo Orsini, kardinal
Clemente Micara, kardinal
Laudivio Zacchia, kardinal
Guglielmo Durand, biskup Mende
Diotisalvi Neroni, političar
Mariano Santo, fizičar i liječnik
Giorgio di Trebisonda, bizantinski filozof i humanist
Uberto (Roberto) Strozzi, književnik
Loreto Vittori, kompozitor i pjevač
Filarete, arhitekt i kipar
Andrea Bregno, kipar

Izvori

Jacques Mercier, Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican), Barbat, Zagreb 2001.,
Marijo Milić, Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II., Laus, Split 2000.,
Eric Russell Chamberlin, The bad popes, Dorset Press, 1969.,
Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
Cardinals of the Holy Roman Church, [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. listopada 2011. (Wayback Machine),
The Catholic Encyclopedia, [2],
Enciclopedia dei Santi, [3].