Barbarin rov
Barbarin rov (slov.: Barbara rov) dio je rudnika Huda jama, blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se dogodio masakr ratnih zarobljenika Nezavisne Države Hrvatske te slovenskih domobrana i civila nakon završetka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.[1][2][3][4]
O masovnoj grobnici se prvi put javno raspravljalo tijekom 1990. nakon pada komunizma u SR Jugoslaviji. Te godine je podignuta spomen kapelica na mjestu Barbarin rov, iako je točan položaj svih grobova u to vrijeme bio nepoznat. Ima prizora gdje se leševi drže za ruke.
U rudniku su 2009. ekshumirani posmrtni ostaci 726 žrtava, koje su uglavnom žive zazidane u rudniku.[5] Među ekshumiranim žrtvama ima oko 10 posto žena.[6] Slovenski publicist Roman Leljak u knjizi "Huda jama - strogo čuvana tajna" iz 2015. godine iznosi pretpostavku da se u dubljim dijelovima rudnika nalazi još 2300 tijela žrtava, koje su dovođene na stratište u vremenu od 25. svibnja do 6. lipnja 1945. godine.[7]
Masovna smaknuća izvršavale su posebne komunističke jedinice. Osobito Korpus narodnog oslobođenja Jugoslavije (KNOJ) i Odjelenje za zaštitu naroda (OZNA).
Pripremala je mjesna OZNA, koju je tada vodio Konrad Pevec – Konči. Konrad Pevec je prije rata bio jamski nadzornik i dobro je poznavao rov sv. Barbare i njegove otvore.
Masovnu je grobnicu otkrio istraživač Roman Leljak u proljeće 1990. godine.
Filmovi o Barbarinom rovu (Hudoj jami)
uredi.jpg)
- Huda jama - strogo čuvana tajna (2016.), dokumentarni film Romana Leljaka.[8]
- Rudar (2017.), slovenski igrani film redateljice Hanne Slak. Glavne uloge igraju Leon Lučev, Marina Redžepović, Zala Đurič i Boris Cavazza. Film prati istinitu priču o rudaru Mehmedaliji Aliću, koji je 2009. u rudniku Huda jama, nakon osmomjesečne bitke sa sustavom, uz prijetnje da će završiti na cesti, nakon jedanaest zidova u horizontalnom Barbarinu rovu došao do masovne grobnice s 1420 leševa, koji su bili ubijeni 1945. godine. Jedan dio ubijenih bio je i u oknu tj. vertikalnom rovu.
Kad je shvatio da su se policija, vlast i rukovodstvo rudnika dogovorili da donesu javno priopćenje o zabrani istraživanja iz "sigurnosnih razloga", s namjerom zataškavanja istraživanja partizanskih poslijeratnih zločina, te da su na temelju prvih 500 žrtava htjeli donijeti odluku da se radi o vojnoj grobnici, Mehmedalija Alić je ponovno ušao u rudnik i izvukao ženske pletenice, poslikao ih i poslao medijima kako bi istina o rudniku i o ubijenim civilima isplivala van. Skoro je izgubio posao, degradiran je kao rudar i ostao sam, bez podrške. I onda je sam, a kasnije uz pomoć jednog čovjeka, krenuo u svoju dvogodišnju borbu za vraćanje vlastitog dostojanstva. Napisao je knjigu Nitko i ništa, po kojoj je rađen i scenarij za film, i na kraju je uspio nakon proživljene nepravde vratiti svoje dostojanstvo. Film spaja Srebrenicu, mjesto odakle je Mehmedalija, i Sloveniju, u razdobljima 1945., 1995. i 2008. Leon Lučev je za ulogu Mehmedalije na Festivalu slovenskog filma 2017. dobio nagradu za najbolju mušku ulogu.[9]
Izvori
uredi- ↑ Dežman: V Hudi Jami morda več kot 5000 okostij. Delo. 3. ožujka 2010. Pristupljeno 15. rujna 2021..
so bili v Barbarinem rovu pobiti slovenski vojni ujetniki in civilisti, pripeljani iz taborišča na Teharjah, med njimi tudi ženske (Slovenian prisoners of war and civilians transported from the camp at Teharje, including women, were killed at the Barbara Pit)
- ↑ Čokl, Vanessa. 3. ožujka 2019. Pred desetimi leti se je odprla Huda jama, polna po vojni pobitih. Večer. Pristupljeno 15. rujna 2021..
V Hudo jamo so vojne ujetnike in civiliste, tudi ženske (In Huda Jama there are prisoners of war and civilians, including women)
- ↑ Videmšek, Boštjan. 3. ožujka 2013. Huda jama: Bodo žrtve zločina kdaj pokopane?. Delo. Pristupljeno 15. rujna 2021..
v rudniku Huda jama pri Laškem, kjer je bilo v prvih tednih po koncu druge svetovne vojne pobitih več tisoč vojnih ujetnikov in civilistov iz Hrvaške in Slovenije (in the Huda Jama mine near Laško, where several thousand prisoners of war and civilians from Croatia and Slovenia were killed in the first weeks after the war)
- ↑ Newland, Samuel J. 2007. Cossacks in the German army, 1941-1945. Routledge. London. ISBN 0-7146-8199-7. OCLC 191875091
- ↑ "Tožilstvo v zvezi s poboji v Hudi Jami ovrglo ovadbo", "RTV Slovenija", 15. listopada 2010.
- ↑ "‘Huda jama – strogo čuvana tajna’: pletenice svjedoče – komunisti su žive zazidali i žene i djecu…", Ivan Jaklin za narod.hr, 16. listopada 2015.
- ↑ "U Splitu predstavljena knjiga "Huda jama – strogo čuvana tajna", M. Melvan za "Slobodna Dalmacija", 1. listopada 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2015. Pristupljeno 16. listopada 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Film “Huda jama - strogo čuvana tajna” Večernji list, 4. prosinca 2016., pristupljeno 14. listopada 2017.
- ↑ Najbolju glavnu mušku ulogu u Sloveniji ostvario je - Leon Lučev Jutarnji list, 18. rujna 2017., pristupljeno 14. listopada 2017.
Povezani članci
urediVanjske poveznice
uredi- Članak u javno-com
- Demokracija Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2016. (Wayback Machine) Dr. Peter Starič: Je Huda jama nekakšen slovenski Auschwitz? (slo.)
- Novice Slovenski Auschwitz? Kaj do naredili s trupli na meji ustreljenih ubežnikov (slo.)
- Mladina Bernard Nežmah: Slovenski Auschwitz (slo.)