Angvila (eng. Anguilla) je britanski prekomorski teritorij u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika. Površina mu je 91 km2, duljina obalne linije 61 kilometar. Glavni grad je The Valley. Od ekonomskih aktivnosti najvažnije su ribarstvo i turizam.

Angvila
Anguilla
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: "Strength and Endurance"
Himna: God Save the King
Nacionalna himna: God Bless Anguilla
Položaj Angvile
Službeni jezik Engleski
Glavni grad The Valley
Vlada Britanski prekomorski posjed
 - Kralj
Guverner
Glavni ministar
Karlo III.
Christina Scott
Hubert Hughes
Površina 220. po veličini
 - ukupno 102 km2
Stanovništvo 212. po veličini
- ukupno (2006.) 13.477
 - gustoća 132/km2;
Valuta istočnokaripski dolar
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .ai
Pozivni broj 1 264

Otočje se sastoji od brojnih sićušnih otočića (cays), relativno niskih i pjeskovitih, među kojima su glavni otoci: Anguilla, Sandy, Sombrero, na kojemu se nalazi svjetionik i Scrub.

Britanci su otoke kolonizirali 1650. Godine 1882. dio je iste kolonije kojoj pripada i Sveti Kristofor i Nevis, koji 1967. postaje pridruženom državom Ujedinjenoga Kraljevstva. Iz ove zajednice Angvila se uskoro odvaja pa su 1969. britanske snage izvršile invaziju i povratile britansku vlast.

Većina stanovništva afričkog su podrijetla (Afroangvilci), potomci robova, a među njima ima i nešto pripadnika drugih naroda: Angloamerikanci, 300, Britanci, 300, Indopakistanci, 100, Kinezi, 200.

Popis naselja

uredi

Bethel, Betty Hill, Blowing Point, Cannifist, Cauls Bottom, Chalvilles, Crocus Hill (Saint Mary's), Deep Waters, East End Village, Ebenezer, George Hill, Island Harbour, Junks Hole, Little Dix, Long Bay Village, Long Ground, Long Path, Lower South Hill, Mahogany Tree, Mount Fortune, North Hill Village, North Side, Rey Hill, Sandy Ground Village, Shoal Bay Village, South Hill Village, Stoney Ground, The Copse, The Farrington, The Forest, The Quarter, The Valley, Wattices, Welches Hill, West End Village, White Hill.

Jezici

uredi

Na Angvili se govore dva jezika, angvilski kreolski engleski (11.500; 2001 popis) i engleski (950; 2004; službeni)[1]

Izvori

uredi