Andreaeobryum
Andreaeobryum je monotipski rod mahovnjača smješten u posebnu porodicu, red[1] i razred. Donedavno se smatralo da je endem iz Sjeverne Amerike (Aljaska i sjeverozapadna Kanada), ali je vrsta pronađrena i u Sibiru (Jakutija).[2]
Andreaeobryum | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Bryophyta sensu stricto |
Poddivizija: | Andreaeobryophytina |
Razred: | Andreaeobryopsida |
Red: | Andreaeobryales B.M. Murray |
Porodica: | Andreaeobryaceae Steere |
Rod: | Andreaeobryum Steere & B.M. Murray |
Vrsta: | A. macrosporum |
Dvojno ime | |
Andreaeobryum macrosporum Steere & B. M. Murray, 1976 | |
Baze podataka | |
Opis
urediAndreaeobryopsida jedan je od dva razreda koje se obično nazivaju "lanternaste mahovine", a drugi je razred Andreaeopsida. Rasprostranjeni su između sjeverne Kanade i Aljaske, a nalaze se kako rastu na vapnenačkim stijenama.[3]
Vrste u ovom razredu razlikuju se od onih u Andreaeopsida po tome što su dvodomne, što znači da se muški i ženski reproduktivni organi rađaju na odvojenom gametofitu i posjeduju seta-u (držak) a pseudopodij je odsutan.[3]
Dok su biljke mlade, tkiva su zelena i klorofilna. Međutim, kako sazrijevaju, postaju tamnocrne do crvenkastosmeđe, zbog tamnih pigmenata koji prikrivaju fotosintetske pigmente.[3]
Kao što je prethodno spomenuto, sporofit je uzdignut pomoću seta. U zrelosti, sporangij je u obliku obrnutog stošca, sa širokom bazom i uskim vrhom, i ima 4-8 linija dehiscencije. Budući da promjene u vlažnosti uzrokuju savijanje sporangija naprijed-natrag, linije dehiscencije na kraju se troše, ostavljajući samo bazu sporangija.[3]
Andreaeobryopsida ima samo jedan rod, Andreaeobryum sa vrstom Andreaeobryum macrosporum.[3]
Izvori
uredi- ↑ Catalogue of Life: 31st July 2018 Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2018. (Wayback Machine) Pristupljeno 19. rujna 2018.
- ↑ Andreaeobryum macrosporum (Andreaeobryopsida) in Russia, with additional data on its morphology Pristupljeno 18. studenog 2018.
- ↑ a b c d e Introduction to Bryophytes Pristupljeno 17. travnja 2024.