Anafaza je jedna od podfaza mitoze. U životinjskih organizama to je četvrta faza, nakon koje slijedi telofaza.[1][2] Kod biljnih organizama, to je peta faza koja slijedi nakon metafaze.

U anafazi se odvajaju sestrinske kromatide[2] u na mjestu pričvrsnice.[1] To se zbiva tako što se kromosomski centromer podijeli.[1] Od tog trenutka kad su se razdvojile, svaka kromatida u cijeloj svojoj dužini predstavlja samostalni, jednostruki kromosom.[1] Taj jednostruki kromosom je građen od jedne molekule DNK.[1] Samostalni kromosomi tad se kreću ka suprotnim polovima diobenog vretena[1] na način da se skraćuju polarne i kinetohorne niti (mikrotubuli) koje tvore diobeno vreteno.[1]

Rana anafaza biljnih stanica.
Kasna anafaza biljnih stanica.
Odvajanje sestrinskih kromatida na mjestu centromera. Od tog trena nazivamo ih kromosomima. Jednostruki kromosomi putuju prema krajevima stanice.

Izvori

uredi
  1. a b c d e f g Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije staniceArhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  2. a b Stanični ciklus eukariota[neaktivna poveznica], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku