Almati
Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države. Bio je glavni grad Kazahstana i prethodne Kazaške SSR od 1929. do 1998. godine. Ne pripada ni jednoj oblasti, već ima status grada od posebnoga državnoga značaja. Sjedište je istoimene biskupije.
| Almati (Alma Ata) | |
|---|---|
| Алматы | |
| Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka | |
| Država |  Kazahstan |
| Biskupija | almatijska |
| Prvo naseljavanje | 10.-9. stoljeće pr. Kr. |
| Utemeljenje | 1854. |
| Status grada | 1867. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Ahmetžan Jesimov |
| Površina | |
| • Ukupna | 324,8 km2 |
| Visina | 500 - 1.700 m |
| Koordinate | 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E |
| Stanovništvo (2008.) | |
| • Entitet | 1.348.500 (4.152 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | Istočno Kazahstansko vrijeme (UTC+6) |
| Poštanski broj | 050000 - 050063 |
| Pozivni broj | +7 727 |
| Pokrajina | Almaty |
| Stranica | almaty.kz |
 | |
 Položaj Almatija u Kazahstanu | |
Ime grada
urediIme Almati znači „Bogat jabukama”, a ruski oblik imena, Alma Ata, dodijeljena je iz zablude (književno značenje „Djedova jabuka”).
Povijest
urediNa prostoru grada su u 10. st. p. K. nastala prva naselja stočara iz brončanoga doba. Kasnije su nastala naselja plemena Saka i Uisun od kojih su očuvani tumuli (nadgrobni humci). Tijekom srednjega se vijeka grad razvija kao jedna od postaja na Putu svile, postajući značajno trgovište. Ime Almati pojavljuje se u 13. st. U 15. st. slabi značenje grada zbog prestanka trgovine na Putu svile. U 17. i 18. st. jača kazaška nacionalna svijest i Almati postaje kazahstansko kulturno središte. 1730. Kazasi pobeđuju Džungure u bitki 70 km od grada. Sredinom 19. st. Rusi zauzimaju taj prostor i 1854. osnivaju tvrđavu Verniy. Oko grada se naseljavaju Rusi, Tatari i Kozaci. God. 1867. grad je nazvan Almatinsk, ali stanovnici nisu prihvatili novo ime grada, te je vraćeno ime Verniy. Dana 28. svibnja 1887. grad je potpuno razoren u jakome potresu. Nakon potresa grad se obnavlja i postaje najveći ruski grad Srednje Azije.
Nakon Oktobarske revolucije uspostavljena je komunistička vlast i 1921. grad je preimenovan u Alma-Ata. 1927. Alma-Ata postaje glavnim gradom Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike u sklopu SSSR-a (dotad je glavni grad bio Kyzyl-Orda). 1926. sagrađena je željeznička pruga iz Turkestana do Sibira, a 1930. Alma Ata priključena je na željeznicu. Tijekom II. svj. rata u Alma Ati organizirana je ratna industrija i prihvat izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja, odakle su premještene cijele tvornice i ustanove. Nakon rata grad se širi protupotresnom novogradnjom. Od 1975. uvedena je redovna zrakoplovna linija nadzvučnim zrakoplovima do Moskve.
Raspadom SSSR-a i proglašenjem nezavisnoga Kazahstana, 1993. Alma-Ata je preimenovana u kazaško ime Almati. 1997. odlučeno je da se glavni grad Kazahstana preseli u Astanu, koja je smještena u središnjemu dijelu zemlje (Almati je blizu kirgistanske granice). Unatoč tomu, Almati je i dalje ostao najveći grad Kazahstana i njegovo gospodarsko i kulturno središte.
Zemljopis
urediAlmati je smješten u jugoistočnome dijelu Kazahstana, 80 km od granice s Kirgistanom i 300 km od granice s Kinom. Nalazi se u dolini ispod planine Alatau koja je dio planinskoga lanca Tian Shan. Sjeverno od grada je Kapčagajsko umjetno jezero na rijeci Ili. Klima je kontinentska s malo padalina, ali je ipak blaga zbog položaja među planinama. Prometna povezanost je prilično loša (postoji jedna cesta prema srednjem Kazahstanu).
Znamenitosti
urediU gradu se nalaze katolička Katedrala Presvetoga Trojstva, prvostolnica Almatijske biskupije, i katedrala Kristova uskrsnuća Ruska pravoslavne crkve. Postoje mnoge crkve i džamije koje su sve izgrađene nakon 1990. Grad ima i mnogo parkova. Pokraj grada postoji rekreacijska zona na brdu Kök Töbe koje je s gradom povezano žičarom.
Promet
urediU izgradnji je podzemna željeznica Almati.
Šport
urediAlmati je bio jedan od kandidata za domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 2014.[1][2]
Izvori
uredi- ↑ Kandidati Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2008. (Wayback Machine)
- ↑ Almaty 2014. - stranica kandidature Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2013. (Wayback Machine) (engl.) (fr.)
Vanjske poveznice
uredi- Službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. veljače 2009. (Wayback Machine) (rus.) (kaz.)
Ostali projekti
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Almati |