Bosanski Aleksandrovac
Bosanski Aleksandrovac[1][2][potreban bolji izvor] (odnosno Aleksandrovac) je naseljeno mjesto u sastavu Grada Laktaši, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Mjesto je udaljeno 23 kilometra od Banja Luke.
| Bosanski Aleksandrovac | |
|---|---|
 Rimokatolički samostan u Bosanskom Aleksandrovcu | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Laktaši |
| Koordinate | 44°58′N 17°19′E / 44.96°N 17.32°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 677 |
| Poštanski broj | 78255[1] |
 | |
  Bosanski Aleksandrovac Bosanski Aleksandrovac na zemljovidu BiH | |
Povijest
urediDana 5. studenog 1941. donesena je Zakonska odredbi o promjeni imena mjesta Aleksandrovac u Adolfstal te o osnivanju istoimene upravne općine.[3]
Na području Bosanskog Aleksandrovca do Drugog svjetskog rata živjelo je oko 1000 Hrvata katolika. Neposredno prije rata u Bosni i Hercegovini, 1991. godine, u mjestu je živjelo je 45 Hrvata, no Hrvati su za vrijeme rata prognani. U Bosanskom Aleksandrovcu danas postoji župa i samostan Sv. Ivana Krstitelja, iako župa ima svega desetak župljana.
U ratu 1992. od 1995. ekstremni su Srbi crkvu oštetili, a potom je otuđena, tako da se nekoliko godina tu nije moglo održavati bogoslužje. Iz samostana su 1995. protjerane sve preostale sestre u Hrvatsku pa su ga nastanile srpske izbjeglice. Godine 1998. crkva je vraćena, a 2000. vraćen je i samostan. U njemu je otvoren centar Marijanovac za liječenje ovisnika o drogama koji od 2001. vode sestre iste družbe. Potražnja je velika pa su kapaciteti kuće stalno zauzeti, a samostan prima korisnike svih nacionalnosti i vjera kao novi vid vrlo korisnog apostolata u 21. stoljeću. Župom sada upravlja dijecezanski svećenik. Župi pripadaju naselja: Bosanski Aleksandrovac, Kobatovci, Maglajani i Romanovci. Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova na području današnje župe Bosanski Aleksandrovac tijekom 1924. i 1925. djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.[4]
Stanovništvo
uredi| Bosanski Aleksandrovac | ||||||
| godina popisa | 1991. | |||||
| Srbi | 570 (84,19%) | |||||
| Hrvati | 45 (6,64%) | |||||
| Muslimani | 1 (0,14%) | |||||
| Jugoslaveni | 46 (6,79%) | |||||
| ostali i nepoznato | 15 (2,21%) | |||||
| ukupno | 677 | |||||
Bosanski Aleksandrovac kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa 1991. godine.
Izvor
uredi- ↑ a b Kontakt Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. listopada 2016. (Wayback Machine), centarmarjanovac.com, preuzeto 8. listopada 2016.
- ↑ Mnogi su bili na korak do smrti, a onda su došli u Centar i rekli zbogom drogi Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2016. (Wayback Machine), dnevni-list.ba, preuzeto 8. listopada 2016.
- ↑ Samardžija 2003, str. 430.
- ↑ Župa Bosanski Aleksandrovac, biskupija-banjaluka.org, preuzeto 5. studenoga 2017.
Literatura
urediČlanci
uredi- Samardžija, Marko. 2003. Promjene imena hrvatskih naseljenih mjesta od mjeseca travnja do kraja godine 1941. Folia onomastica Croatica. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. (12/13): 425–432
Vanjske poveznice
uredi- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
