Abdulah Sidran

bosanskohercegovački književnik i novinar

Abdulah Sidran (Sarajevo, 2. listopada 1944.Sarajevo, 23. ožujka 2024.) bio je bosanskohercegovački književnik i novinar bošnjačkog podrijetla. Bio je član ANUBiH, te jedan od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjoj jugoslavenskoj kinematografiji. Bio je ljubitelj šaha i majstorski kandidat.[1]

Abdulah Sidran
Rođenje2. listopada 1944.
Sarajevo
Smrt23. ožujka 2024.
Sarajevo
NacionalnostBošnjak
Književne vrsteroman, poezija, drama, filmski scenario, putopis, kolumna
Portal o životopisima

Životopis

uredi

Abdulah Sidran je rođen u Sarajevu 1944. godine. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u rodnom gradu. Apsolvirao je na katedri za povijest jugoslavenskih književnosti. Bio je urednik studentskog lista Naši dani. Na Televiziji Sarajevo bio je zaposlen kao dramaturg. Sredinom sedamdesetih godina objavljuje pjesme i prozu, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima. Zbirku poezije Sarajevski tabut objavljuje tijekom rata u Bosni i Hercegovini koja dobiva priznanje "Nagrada slobode" francuskog PEN centra. Izbor poezije preveden na talijanski jezik osvojio je nagradu "Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo". Neka njegove poznate pjesme su: "Bivši drugari", "Bosna", "Djevojčica iz Ulice Prkosa", "Hoće li išta o meni znati", "Mora", "Planeta Sarajevo", "Sarajevske priče" i "Zašto tone Venecija".[2]

Osim kao pjesnik, Sidran je jako poznat po filmovima za koje je pisao scenarije. Jedan je od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjem jugoslavenskoj kinematografiji ("Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", reditelja Emira Kusturice, "Kuduz" Ademira Kenovića) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Živio je i radio u Sarajevu i Goraždu.[3]

Djela

uredi

Poezija

uredi
  • Šahbaza (Sarajevo, 1970.)
  • Kost i meso (Sarajevo, 1976.)
  • Bolest od duše (Nikšić, 1988.)
  • Sarajevska zbirka (Sarajevo, 1991.)
  • Sarajevski tabut (Sarajevo, 1994.)
  • Dvije grafike, dvije pjesme, poetsko – likovna mapa, (s Safetom Zecom) (Udine, 1994.)
  • Planeta Sarajevo (Stockholm, 1995.)
  • Zašto tone Venecija (Sarajevo, 1996.)
  • Sarajevska zbirka i druge pjesme (Sarajevo, 1997.)
  • Pjesme (Tuzla, 2004.)
  • Morija (Sarajevo, 2006.)
  • Pjesme poslije rata (Sarajevo, 2006.)
  • Izabrane pjesme (Beograd, 2007.)
  • Dobročinitelj (s Mersadom Berberom) (Sarajevo, 2008.)
  • Suze majki Srebrenice: 11. juli 2007. (Sarajevo, 2009.)

Romani i publicistika

uredi
  • Potukač (Zagreb, 1971.)
  • Sjećaš li se Dolly Bell (Sarajevo, 1982.)
  • Publicistika (Tuzla, 2004.)
  • Otkup sirove kože (Beograd, 2011.)
  • Oranje mora (Sarajevo, 2015.)
  • A Nurija veli (Sarajevo, 2022.)

Drame, putopisi

uredi
  • Otac na službenom putu (Sarajevo, 1983.)
  • Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva (Tuzla, 1996.)
  • U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce (Tuzla, 2002.)
  • Drama, putopisi (Tuzla, 2004.)

Filmski scenariji

uredi
  • Jegulje putuju u Sargaško more (1979.)
  • Veselin Masleša (1981.)
  • Sjećaš li se Dolly Bell (1981.)
  • Otac na službenom putu (1985).
  • Povratak Katarine Kožul (1989.)
  • Kuduz (1989.)
  • Praznik u Sarajevu (1990-1991).
  • Savršeni krug (1997.)
  • (A)torzija (2002.)
  • Tvrđava Meše Selimovića, dramatizacija i scenarij (Sarajevo, 2004.)
  • Filmski scenariji (Tuzla, 2004.)

Nagrade i priznanja

uredi
  • Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, 1979.
  • Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća Svjetlost, 1979.
  • Zmajeva nagrada – Matica srpska, Novi Sad, 1980.
  • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, 1986.
  • Nagrada Skender Kulenović, 2002.
  • Godišnja nagrada BZK Preporod, 2002.
  • Bosanski stećak - nagrada Društva pisaca BiH za životno djelo, 2004.
  • Velika Plaketa Kantona Sarajevo, 2006.
  • Nagrada "25. novembar", Sarajevo (2018).
  • Nagrada za slobodu govora i izražavanja Fondacije za slobodu govora i izražavanja, USA, 1993.
  • Nagrada Slobode PEN – centra Francuske, 1994.
  • Premio letterario 1996. della Fondazione Laboratorio Mediterraneo
  • Premio letterario dedicato a Umberto Saba, Trieste, 2005.

Citati o Sidranu

uredi
  »Nije Kusturica stvorio Sidrana nego je Sidran stvorio Kusturicu«
(Zoran Odić[4])

Izvori

uredi
  1. Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Abdulah Sidran. mojalektira.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  3. Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  4. Tomislav Čadež. 3. srpnja 2016. Životna ispovijest jednog od najvećih spisatelja s ovih prostora: 'Nisam muslimanski pjesnik'. jutarnji.hr. Pristupljeno 6. kolovoza 2022.

Vanjske poveznice

uredi