Žorž Skrigin

Georgij „Žorž“ Skrigin
	Žorž Skrigin (autoportret, 1943.)
Rodno ime	Georgij Vladimirovič Skrygin (Георгий Владимирович Скрыгин)
Rođenje	4. kolovoza 1910. ; Odesa, Rusko Carstvo (sada Ukrajina)
Smrt	30. listopada 1997. (87 god.) ; Beograd, SR Jugoslavija (sada Srbija)
Pseudonim	Žorž
Zanimanje	umjetnički fotograf, filmski redatelj, baletan
Godine rada	1936. – 1986.
Supruga	Olga Skrigin (filmska montažerka)
Važniji filmovi	Gospođa ministarka; Mačak pod šljemom
WWW	IMDb;
	portal o životopisima ‧ portal o filmu

Žorž Skrigin (Georgij Vladimirovič Skrygin, ruski: Георгий Владимирович Скрыгин), Odesa, 4. kolovoza 1910. — Beograd, 30. listopada 1997., hrvatski baletni umjetnik i umjetnički fotograf ruskog porijekla, te jugoslavenski filmski redatelj i scenarist, sudionik i fotografski kroničar partizanske antifašističke borbe za drugoga svjetskog rata.

Životopis

Rođen je 1910. u Odesi, u današnjoj Ukrajini. Doselio se s roditeljima 1922., nekoliko godina nakon Oktobarske revolucije, u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Rusku školu je pohađao u Beloj Crkvi, a gimnaziju i Visoku baletsku školu je završio u Zagrebu.

U partizane je otišao 1941. Bio je član Kazališta narodnog oslobođenja, koji su glumci, redatelji i glazbenici, izbjegli iz Zagreba na oslobođeno ozemlje (Mira i Vjekoslav Afrić, Ivka i Joža Rutić, Mira i Silvije Bombardelli, Salko Repak, Braslav Borozan itd.), osnovali u travnju 1942. pri Vrhovnom štabu NOV i POJ.

Po završetku rata, odselio je u Beograd, gdje je djelovao i umro.

Umjetnička djelatnost

Balet

Od 1930. bio je angažiran u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, kao baletan.

Fotografija

Umjetničkom fotografijom se bavio od 1935. godine. Od 1936. godine bio je član Foto kluba Zagreb.^[1] U predratnom razdoblju predmet njegova zanimanja su portreti, aktovi i pejzaži. Bio je veoma aktivan na izložbama, naročito u inozemstvu, pa je ubrzo, već 1937. godine, stekao naslove majstora fotografije i prvaka u umjetničkoj fotografiji. Među nagrađenim snimcima su važni U kovačnici (1935.), Dalmatinac (1940.) i dr.

Za rata je ostvario ciklus od oko 500 dokumentarnih fotografija. Snimao je borce, zbjegove, djecu, ranjenike, ofenzive, kongrese, portrete, na kojima su Kozarčanka Milja Toroman (nakon udaje Milja Marin), dr. Ivan Ribar, dr. Ivo „Lolo“ Ribar, Josip „Tito“ Broz, itd. Jedan od Titovih portreta iz Foče 1942. objavljen je na njemačkoj potjernici kojom je Velikonjemačko Carstvo nudilo 100.000 rajhsmaraka u zlatu za hvatanje Tita, a i u njemačkome vojnom časopisu Signal. Među antologijskim ratnim fotografijama s naglašenom dramatičnošću su i Majka Knežpoljka (1942), Kozarčanka (1942.), Ranjenici (1943.) itd.

Poslije rata je zanemario izložbenu umjetničku fotografiju.

Fotografije je samostalno izlagao u Zagrebu, Budimpešti (1939.) i Torinu (1940.), a poslije rata u Beogradu (1951., 1983., 1995.), te u Parizu (1986.).

Godine 1968. objavio je ilustriranu monografiju s umjetničkim fotografijama iz ratnog razdoblja naslovljenu Rat i pozornica.

Film

Filmom se bavio profesionalno od 1947. do 1967., u početku kao snimatelj i scenarist dokumentarnih filmova, a onda i kao redatelj igranih. Autor je 22 filma, od čega osam igranih. Bio je i generalni direktor Saveza filmskih radnika Jugoslavije.

Filmografija

1947. Tragom IV i V ofanzive
1947. Bled - Varna
1948. Praznik radnog naroda
1948. Makedonija
1949. Peti kongres Komunističke partije Jugoslavije
1950. Bratska pomoć
1952. Dolinom Morave
1953. Revija jugoslovenskih igara
1953. Borac i graditelj
1955. Njih dvojica
1956. Potraga
1957. Krvava košulja
1958. Gospođa ministarka
1960. Drug predsednik centarfor
1961. Velika turneja
1962. Mačak pod šljemom
1967. Koraci kroz magle
1971. Tito - zapisi filmskog snimatelja

Nagrade i priznanja

Do početka drugoga svjetskog rata dobio je mnogobrojne nagrade za fotografije (New York, San Francisco, London, Buenos Aires, Torino i dr).
Nagrada AVNOJ-a za ukupan umjetnički rad
Nagrada Foto-saveza Jugoslavije za životno djelo
Zlatna arena za životno djelo, i dr.

Literatura

1. sveslavenska izložba umjetničke fotografije u Zagrebu (katalog), 1935;
Mladen Grčević, "Počeci amaterske umjetničke fotografije u Zagrebu". Zagrebačka fotografija, Zagreb, 1978, str. 21-22;

Galerija fotografija

Kozarčanka (Milja Marin) 1943.
Dr. Ivo Lolo Ribar 1943. u Jajcu
Tito u Bihaću 1. siječnja 1942.

Izvori

↑ "Članovi Fotokluba Zagreb, 1931-77", u: Zagrebačka fotografija, Zagreb, Fotoklub Zagreb, 1978.

Vanjske poveznice

[1] "Članovi Fotokluba Zagreb, 1931-77", u: Zagrebačka fotografija, Zagreb, Fotoklub Zagreb, 1978.

[1]