Švicarski kantoni
Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine.
| Švicarski kantoni Schweizer Kantone (njem.) Cantons suisses (fra.) Cantoni svizzeri (tal.) Chantuns svizras (retoromanski) | |
|---|---|
| Drugi naziv: Stände (njem.), États (fra.), Stati (tal.) | |
| Kategorija | Savezna država |
| Lokacija | Švicarska Konfederacija |
| Broj | 26 kantona |
| Stanovništvo | 16 003 (Appenzell Innerrhoden) – 1 487 969 (Zürich) |
| Površine | 37 km2 – 7105 km2 |
| Niža podjela | distrikti i općine |
Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14.900 do 1.244.400 stanovnika. Najmlađi kanton u Švicarskoj Konfederaciji je Jura koji je odcijepljen od Bernskog kantona 1978. godine.
Popis kantona
urediOvo je popis svih kantona u Švicarskoj.
Bilješke:
- Podaci od 31. prosinca 2001.
- u km²
- po km², prema podacima iz 2000.
- Sjedište vlade i skupštine je Herisau, pravosudno sjedište je Trogen
- Sjedište skupštine se izmenjuje između Frauenfelda i Weinfeldena svakih pola godine
Nazivi kantona na drugim jezicima
urediOvo su nazivi švicarskih kantona na svim službenim jezicima Švicarske.
| Skr. | Hrvatski | Francuski | Talijanski | Njemački | Retoromanski
|
|---|---|---|---|---|---|
| AG | Aargau | Argovie | Argovia | Aargau [▶] | Argovia |
| AI | Appenzell Innerrhoden | Appenzell Rhodes-Intérieures | Appenzello Interno | Appenzell Innerrhoden [▶] | Appenzell dadens |
| AR | Appenzell Ausserrhoden | Appenzell Rhodes-Extérieures | Appenzello Esterno | Appenzell Ausserrhoden [▶] | Appenzell dador |
| BS | Basel-Stadt (Basel, Grad Basel ili Basel-grad) | Bâle-Ville | Basilea Città | Basel-Stadt [▶] | Basilea-Citad |
| BL | Basel-Landschaft (Basel ili Basel-pokrajina) | Bâle-Campagne | Basilea Campagna | Basel-Landschaft [▶] | Basilea-Champagna |
| BE | Bern (Bernski kanton) | Berne | Berna | Bern [▶] | Berna |
| FR | Fribourg | Fribourg | Friburgo | Freiburg [▶] | Friburg |
| GE | Ženeva (Ženevski kanton) | Genève | Ginevra | Genf [▶] | Genevra |
| GL | Glarus | Glaris | Glarona | Glarus [▶] | Glaruna |
| GR | Graubünden | Grisons | Grigioni | Graubünden [▶] | Grischun |
| JU | Jura | Jura | Giura | Jura [▶] | Giura |
| LU | Luzern | Lucerne | Lucerna | Luzern [▶] | Lucerna |
| NE | Neuchâtel | Neuchâtel | Neuchâtel | Neuenburg [▶] | Neuchâtel |
| NW | Nidwalden | Nidwald | Nidvaldo | Nidwalden [▶] | Sutsilvania |
| OW | Obwalden | Obwald | Obvaldo | Obwalden [▶] | Sursilvania |
| SH | Schaffhausen | Schaffhouse | Sciaffusa | Schaffhausen [▶] | Schaffusa |
| SZ | Schwyz | Schwyz (ili Schwytz) | Svitto | Schwyz [▶] | Sviz |
| SO | Solothurn | Soleure | Soletta | Solothurn [▶] | Soloturn |
| SG | St. Gallen | Saint-Gall | San Gallo | St. Gallen [▶] | Son Gagl |
| TG | Thurgau | Thurgovie | Turgovia | Thurgau [▶] | Turgovia |
| TI | Ticino | Tessin | Ticino | Tessin [▶] | Tessin |
| UR | Uri | Uri | Uri | Uri [▶] | Uri |
| VS | Valais | Valais | Vallese | Wallis [▶] | Vallais |
| VD | Vaud | Vaud | Vaud | Waadt [▶] | Vad |
| ZG | Zug | Zoug | Zugo | Zug [▶] | Zug |
| ZH | Zürich | Zurich | Zurigo | Zürich [▶] | Turitg |
Polukantoni
urediTradicionalno se šest kantona smatra „polukantonima”. Ovaj izraz se danas ne smatra odgovarajućim jer ustav iz 1999. navodi 26 ravnopravnih kantona.
- Tijekom povijesti se područje Unterwaldena uvijek nalazilo upravno podijeljeno u dva polukantona Obwalden i Nidwalden.
Ostala četiri polukantona nastala su podjelom prije postojećih kantona:
- Kao posljedica Reformacije, kanton Appenzell podijeljen je u polukantone Innerrhoden i Ausserrhoden 1597. godine.
- Kanton Basel podijeljen je u polukantone Basel-Stadt i Basel-Landschaft nakon pobune u baselskom kraju 1833. godine.
Ovi polukantoni imaju istu institucionalnu strukturu i ista prava i obveze kao i drugi kantoni, uz dvije iznimke. Ovi kantoni izabiru samo jednog predstavnika u švicarskom Vijeću kantona, dok drugi kantoni izabiru po dva. U referendumima, nije dovoljna samo nacionalna većina, veće je potreban i pristanak većine kantona. Rezultat njihovog kantonalnog izglasavanja računa se kao polovica glasova nekog drugog kantona, tako da zapravo u Švicarskoj postoji 23 kantonalna glasa.U dva kantona, Glarus i Appenzell Innerrhoden narod u Općini bira svoga predstavnika i odlučuje o svim pitanjima.
Povijesni razvoj
urediŠvicarska Konfederacija savezima je stvarana stoljećima.
Prvobitna tri kantona su:
- 1291. - Uri, Schwyz, i polukantoni Obwalden i Nidwalden okupljeni pod zajedničkim imenom Unterwalden.
Konfederacija osam kantona :
Konfederacija trinaest kantona:
- 1481. - Fribourg, Solothurn
- 1501. - Basel (podijeljen 1833. na dva polukantona, Basel-Stadt i Basel-Landschaft), Schaffhausen
- 1513. - Appenzell (zbog vjerskih razloga podijeljen 1597. na dva polukantona, Innerrhoden i Ausserrhoden)
Helvetska Republika (1798. – 1803.) - u kojoj su svi kantoni okupljeni u jedan jedinstveni entitet. Zbog nezadovoljstva građana, Napoleon je donio novi zakon kojim su vraćeni stari kantoni i uspostavljeni neki novi:
- 1803. - St. Gallen, Aargau, Graubünden, Thurgau, Ticino, Vaud
Moderna Švicarska :
Vanjske poveznice
uredi- (njem.)(fr.)(tal.)(engl.)Švicarski kantoni na internetu Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2010. (Wayback Machine)
- (njem.)(fr.)(tal.)(engl.)Informacije o švicarskim kantonima Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. travnja 2008. (Wayback Machine)
