Šadrvan je vrsta javne fontane koja se gradi u dvorištu džamija, medresa, tekija, karavan-saraja, hanova,... Ovaj tip fontane ima dvije namjene, jedna je dekorativna a druga je omogućavanje obrednog umivanja većem broju ljudi.[1]

Šadrvan, Aja Sofija, Istanbul

Podrijetlo šadrvana

uredi

Šadrvani potječu iz Perzije, a putem Arapa i Turaka su dospjeli i na Balkan.[2]

Izgled šadrvana

uredi

Osnovna značajka šadrvana je to što u središtu imaju kameni bazen. Voda se iz centralnog spremnika izlijeva na više strana, omogućujući da fontanu koristi više ljudi istovremeno. Najčešće, oko fontane se nalazi i klameno postolje na kojem stoje osobe koje koriste fontanu. U samom središtu je najčešće nosivi stup niz koji često preko raznih ukrasa uz žubor teče voda. Krov šadrvana je u obliku kupole, prekriven olovom ili kamenim pločama na šest ili osam voda.

Šadrvani na Balkanu

uredi

Jedan od najpoznatijih šadrvana na Balkanu se nalazi u Sarajevu u dvorištu Begove džamije. Podignut je na istom mjestu na kojem je Gazi Husrev-beg podigao šadrvan 1530. godine.

Izvori

uredi
  1. Česme i šadrvani. Internetska stranice Kalesija onlajn. Pristupljeno 6. kolovoza 2010.. Šadrvani služe za iste svrhe kao i česme, samo su oni građeni u javnim kupatilima i dvorištima džamija, medresa i tekija, karavan – saraja i drugih većih objekata. Međutim, njihova prvenstvena zadaća je da daju vodu većem broju ljudi za isto vrijeme za obredno umivanje, a pored toga oni također djeluju plastično i dekorativno u svojoj okolini koja je sasvim različita od mahale. Šadrvani se bitno razlikuju od česmi. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  2. Česme i šadrvani. Internetske stranice Kalesija onlajn. Pristupljeno 6. kolovoza 2010.. Perzija je domovina Šadrvana, od njih su ga poprimili Arapi i Turci su ih proširili na Balkanski poluotok. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Šadrvan