Čišćenje suhim ledom

Čišćenje suhim ledom je oblik čišćenja pomoću sitnih granula smrznutog ugljičnog dioksida. Pomoću stlačenog zraka ove se granule odnosno prah prskaju na površinu koja se čisti. Osim u tehničke svrhe danas se koristi i u konzerviranju restauriranju kulturne baštine (npr. konzervacija ostataka vojnog broda USS Monitor, tehniku koristi i Philadelphia Museum of Art).

čišćenje gumenog kalupa pomoću suhog leda
Shematski prikaz čišćenja suhim ledom

Metoda je slična drugim metodama pjeskarenja, poput pjeskarenja pijeskom ili plastičnim granulama odnosno orahovom ljuskom. No kako se koristi peletirani suhi led koji pri udaru u površinu sublimira i povećava obujam oko 800 puta, tehnika nije abrazivna, materijal nije vodljiv, nezapaljiv je i nije otrovan.

Sredstvo za čišćenje gustoća (g/cm³) Tvrdoća Veličina zrna (mm) dostupna hrapavost površine 1)
Peleti suhog leda 1,56 2 (po Mohsu) L:5-10mm, d:3-4mm nema abrazivnog djelovanja

1) Željezo bez prevlaka.

Sigurnost

uredi

Ugljični je dioksid toksičan pri koncentraciji iznad 1 %,[1] i može rezultirati asfiksijom ako se ne radi uz primjereno provjetravanje. Normalna temperatura suhog leda je -78 °C pa kod rada obvezno treba koristiti termoizolirajuće rukavice. Zaštitne naočale i zaštita od buke također su obvezni.

Povijest

uredi

Prvi sustav za čišćenje suhim ledom razvila je ratna mornarica SAD 1945. godine. Prvi patenti za suvremene sustave čišćenja suhim ledom javljaju se oko 1986. godine (U.S. Patent 4,617,064.).

Dodatna literatura

uredi

Kretzschmar,M. CO2-Schneeentstehung und deren Wirkung auf die Effekte beim CO2-Schneestrahlen.,Stuttgart 2016.

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Friedman, Daniel. Toxicity of Carbon Dioxide Gas Exposure, CO2 Poisoning Symptoms, Carbon Dioxide Exposure Limits, and Links to Toxic Gas Testing Procedures. InspectAPedia. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2009. Pristupljeno 5. listopada 2018.